Prilikom obilježavanja Svjetskog dana mora i oceana ove srijede, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF traži primjenu hitnih mjera koje bi zaustavile naglo smanjenje brojnosti morskih organizama, što direktno negativno utječe na ekološku i ekonomsku vrijednost mora i oceana. Kako se navodi u priopćenju organizacije, u razdoblju između 1970. i 2012. godine brojnost populacija morskih kralježnjaka smanjila se za 49%. Trenutačna vrijednost dobara i usluga koji dolaze iz priobalnih i morskih područja – „morska godišnja brutto proizvodnja“ a koja je ekvivalent „brutto domaćem proizvodu“ – procjenjuje se na 2,5 trilijuna američkih dolara godišnje. „Kad bi sva mora i oceani bili jedna država, činili bi sedmu najveću svjetsku ekonomiju. Da bi zaustavili propadanje ribarstava i zaštitili više od 800 milijuna ljudi diljem svijeta, koji žive od mora i oceana, moramo primijeniti učinkovite mjere upravljanja“, kaže Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo u WWF Adria. U ovom trenutku čak 61,3% svjetskih ribarstava maksimalno se iskorištava, a 28,8% je u statusu prekomjernog iskorištavanja, odnosno prelova. Prekomjerni ribolov predstavlja jednu od glavnih prijetnji svim morima i oceanima na svijetu. „ Zaštita morskih staništa i učinkovite mjere upravljanja ribarstvenim resursima međusobno se nadopunjuju, a njihov krajnji cilj je dugoročno održivo ribarstvo i oporavak ribljih stokova“, napominje Kanski. Odgovornost svake države je održivo upravljanje vlastitim resursima, te je potrebno ispoštovati plan da se do 2020. godine zaštiti i učinkovito upravlja sa 10% priobalnih i morskih područja, te da se do 2030. godine ta površina poveća na 30%. „Uspostava mreža morskih zaštićenih područja jedna je od glavnih mjera za ostvarivanje pozitivnih rezultata zaštite bioraznolikosti, osiguravanja dostupnosti hrane i egzistencije ljudi“, zaključuje Kanski. Kao primjer dobre prakse može se navesti osnivanje Nacionalnog Parka Thun Mustapha, koji je najveće morsko zaštićeno područje u Maleziji. Novo morsko zaštićeno područje pomoći će u zaštiti gotovo jednog milijun hektara površine, 250 vrsta koralja, 360 vrsta riba, ugrožene morske kornjače, dugonga (morske krave), kao i koraljnih grebena, mangrove šume i polja morskih cvjetnica koja osiguravaju egzistenciju tisuća ljudi. „Započnite s jednom opipljivom promjenom. Proučite koji su proizvodi iz ribarstva zapravo održivi, ili kroz MSC/ASC certifikate, ili kroz WWF-ove vodiče za održivost. Odaberite nešto što možete jednostavno izbaciti iz svog jelovnika ili to zamijenite s održivim izborom. Razmislite je li to izvedivo za vas i jeste li sposobni prihvatiti promjenu. Nakon toga napravite još jednu promjenu. Tada zapravo promjena u vašem ponašanju može napraviti razliku. Ako sa napravite male pomake sa vremena na vrijeme, shvatite da ste u biti napravili veliku promjenu tijekom cijelog života“, poručuje Céline Cousteau, snimateljica, istraživačica i unuka legendarnog istraživača Jacquesa Cousteaua. FAO izvještava da ilegalan ribolov (IUU) nastavlja imati razarajući učinak, a ukupna financijska vrijednost ilegalnog ribolova procjenjuje se na 10 – 23 milijarde američkih dolara godišnje. Ilegalni ulov morskih organizama ugrožava morske ekosustave, nanosi štetu kako ribarima koji se pridržavaju zakonskih propisa tako i trgovcima i potrošačima koji poštuju pravila. Iz tog razloga borba protiv ilegalnog ribolova ključ je poboljšanja stanja morskih ekosustava i dostupnosti hrane na globalnoj razini. WWF pozdravlja Sporazum o mjerama lučkih zemalja koji je stupio na snagu u lipnju ove godine. Ovaj sporazum je prvi obvezujući sporazum takve vrste, a cilj mu je sprečavanje iskrcavanja ilegalno ulovljene ribe u luke diljem svijeta. Ovaj Sporazum je velik korak u globalnoj borbi protiv ilegalnog ribolova. „Sporazum je učinkovit način da se ujedine snage u zatvaranju luka za svaki brod za koji se sumnja da vrši protuzakonite aktivnosti u ribarstvu. Budući da sporazum obuhvaća 60 zemalja, uključujući članice EU, a u sljedećim mjesecima očekujemo pristupanje još zemalja diljem svijeta, svjedoci smo globalnog pokreta koji sprječava iskrcavanje ilegalno ulovljene ribe na kopno. Implementacijom ovog Sporazuma, vlade šalju kriminalcima upozorenje da nisu dobro došli na njihovim teritorijima,“ kaže Kanski.