Svjetski dan oceana obilježava se svake godine 8. lipnja, a službeno je proglašen 1992. od strane Ujedinjenih naroda. Proglašenjem Svjetskog dana oceana učinjen je značajan korak u zaštiti i očuvanju svjetskih oceana te stvorena prilika za podizanje svijesti javnosti o trenutnim izazovima s kojima se suočava međunarodna zajednica po pitanju zaštite oceana. Kako se navodi u priopćenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode, prilika je to da se prisjetimo važnosti oceana i njegovih stanovnika te da razmislimo što oceani znače za nas, da upozorimo na pretjerano iskorištavanje od strane čovjeka te potaknemo na potrebne promjene. Ovogodišnji Svjetski dan oceana posvećen je temi: 'Zajedno imamo snagu zaštititi ocean'. U ovogodišnjoj poruci naglašena je važnost oceana u svakodnevnom životu stanovnika Zemlje, budući da promjene kreću od svakog pojedinca. Zato što oceani održavaju život na Zemlji, oni su danas naša odgovornost i potrebno ih je očuvati za buduće generacije. Čak 70% površine našeg planeta prekrivaju mora i oceani. Oceani su Arktički, Atlantski, Indijski, Tihi i Južni ocean. Dugi niz godina službeno su postojala četiri oceana, sve dok u proljeće 2000. godine Međunarodna hidrografska organizacija nije proglasila i Južni ocean. Ta velika međusobno povezana vodena masa oceana (i mora) na Zemlji naziva se Svjetskim oceanom. Oni su najveći ekosustav na Zemlji, no zbog svoje prostranosti, velikih dubina i nepristupačnosti do danas nisu u potpunosti istraženi. Naš Jadran, kao dio Sredozemnog mora, također je dio toga velikog oceana. Prema okvirnim procjenama, u Jadranu živi ili se razmnožava između sedam i osam tisuća vrsta i podvrsta, od toga više od 5500 morskih beskralježnjaka, oko 600 vrsta alga, preko 280 vrsta spužava, 449 vrsta riba i 4 morske cvjetnice, među kojima i posidonija (Posidonia oceanica), čija prostrana naselja, u kojima se razmnožavaju i hrane brojne morske vrste, možemo naći duž cijele naše obale i otoka. Bez života u oceanu ne bi bilo života na Zemlji. 
"Živi svijet mora svakodnevno je zastupljen u našim životima te nam pruža mnogobrojna dobra i usluge, poput hrane, lijekova i svakodnevnih proizvoda u kućanstvu. Fitoplankton, kao temelj hranidbenog lanca u moru, proizvodi energiju i oslobađa kisik u atmosferu. Navedena dobra i usluge ovog ekosustava često previdimo i uzimamo zdravo za gotovo. Život u morima i oceanima suočen je s ozbiljnim prijetnjama. Glavni uzorci smanjenja bioraznolikosti u morskom okolišu jesu onečišćenje, globalna promjena klime, invazivne vrste i pretjeran izlov ribljeg fonda. Procjenjuje se da je oko 80% svjetskog komercijalnog ribljeg fonda izlovljeno, 19% koraljnih grebena nepovratno izgubljeno, a 65% zajednica morskih cvjetnica uništeno. Jedan od uspješnih načina oporavka obalnih i morskih ekosustava te bioraznolikosti jest uspostava zaštićenih morskih područja, između ostalih i uspostavom ekološke mreže Natura 2000", zaključuje se u priopćenju MZOIP-a.