Gradnja desetak MBO centara u Hrvatskoj neće sama po sebi riješiti problem zbrinjavanja otpada, zaključeno je na konferenciji o gospodarenju otpadom Waste expo koja se u Hypo centru održava u organizaciji Poslovnog dnevnika. Zakon o održivom gospodarenju otpadom daje dovoljno dobru bazu za operativnu pripremu sustava, a uskoro bi trebali biti doneseni i svi podzakonski akti, kažu iz resornog ministarstva. Od 2005. godine poznate su obveze jedinica lokalne samouprave vezano za zbrinjavanje otpadom, no ipak u Hrvatskoj izgrađen manji broj centara, a kao krajnji rok za odvojeno sakupljanje i naplatu po količini naveden je srpanj ove godine. No, problem je u tome što Hrvatska nema spremnih kapaciteta za obradu odvojeno prikupljenog otpada pa primjerice nema kompostana za odvojeno prikupljen biorazgradivi otpad, niti kompostana za miješani komunalni otpad. Također, nema dovoljno MBO postrojenja, niti sabirnica i energana gdje bi se moglo koristiti gorivo iz otpada (SRF), a grad Zagreb još nije ni blizu gradnji spalionice otpada. „Prva dva centra za gospodarenje otpadom, Marišćina i Kaštijun, profunkcionirat će ove godine. To su projekti vrijedni preko 70 milijuna eura, a koji su sa preko 70% iznosa sufinancirani europskim sredstvima. Za četiri do šest projekata gradnje centara za gospodarenje otpadom ove ćemo godine osigurati financiranje. Njihova je vrijednost, ovisno o veličini, od 17 do 100 milijuna eura. Ovih sedam centara koji su najviše odmaknuli osiguravat će poslova, tehnologija, građevinskih radova u vrijednosti od 2 milijarde kuna“, rekao je  ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.
Frane Rogoznica, direktor Sektora razvoja i istraživanja u C.I.O.S. grupi naglasio je da ta grupacija ima interesa graditi kapacitete za obradu otpada, no imaju kontinuirani problem s prostornim planovima koji nisu usklađeni s planovima višeg reda. Saša Avirović iz tehničkog sektora Čakoma rekao je da taj komunalac na odlagalište odlaže tek 53% otpada, te da se može očekivati da će EU regulativa postati još stroža. "Više ne vjerujem da su veliki regionalni MBO centri dobro rješenje za Hrvatsku jer usluga poskupljuje uslijed velikih troškova za transport otpada. To je bilo politički oportuno rješenje, ali ono nije dobro i sada mislim da bi bilo dobro da imamo veći broj malih mikrocentara koji bi bili učinkoviti a usluga ne bi bila skupa", rekao je Avirović. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u proteklih godinu dana u ovaj sektor uložio je oko 100 milijuna kuna, pomažući JLS, a 90% novaca već je plasirano. Đuro Horvat, vlasnik Tehnixa, jedinog hrvatskog proizvođača postrojenja za obradu otpada, koje svoje reference nažalost dobiva u inozemstvu, a ne dominantno na domaćem terenu, založio se da se problem otpada rješava domaćom pameću.