Iako je Beč grad koji dinamično raste te je proteklih godina doživio porast broja stanovnika koji odgovaraju broju stanovnika Graza, uspio je zadržati konstantan udio zelenih površina od preko 50 %. Prilikom zadnjeg mjerenja prije deset godina Beč je imao 51 % zelenih površina, a zadnja su mjerenja pokazala da se taj udio čak i povećao te sada iznosi 53 %. 

Ovu činjenicu glavni grad Austrije prije svega može zahvaliti prenamjeni napuštenih industrijskih areala. Dok na razini Austrije, usprkos 40.000 hektara napuštenih poslovnih površina, 13 hektara zelenih površina i poljoprivrednog zemljišta svakodnevno postaje građevinsko zemljište, Beč se odlučio za drugačiji pristup. Osim toga Grad Beč u narednih nekoliko godina planira i izgradnju 13 hektara novih parkova te ozelenjavanje 150 gradskih fasada kako bi se smanjio takozvani efekt urbanih toplinskih otoka koji može uzrokovati razlike u temperaturi između središta grada i okoline i do 12 stupnjeva. 


Zeleni ciljevi

Grad Beča zadao si je početkom 90-ih godina prošlog stoljeća i vrlo ambiciozan plan smanjenja emisije CO2. Cilj je do 2020. smanjiti emisiju za 21 %. U razdoblju od 1990. do 2016. ispušni su plinovi smanjeni s 5,8 milijuna tona na 4,8 milijuna tona, što odgovara smanjenju emisije od 18,3 posto. U isto se vrijeme broj stanovnika popeo s 1.492.712 na 1.853.140, što zapravo odgovara smanjenju emisije CO2 po glavi stanovnika za 34 %. Mjere zaštite klime u Beču imale su i pozitivan ekonomski učinak. Ostvaren je investicijski volumen od 44 milijarde eura te novostvorena vrijednost u iznosu od 41,6 milijardi eura uz istovremeno otvaranje 52.000 novih radnih mjesta godišnje.