Na području glavnog grada Austrije trenutno raste oko pola milijuna stabala koja imaju važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.  Udio zelenih površina koji u glavnom gradu Austrije iznosi čak 53 posto. No Beč tu ne namjerava stati, već nastavlja provoditi mjere ozelenjavanja kojima, između ostaloga, želi odgovoriti na klimatske promjene, kazala je Ulli Sima, članica bečkog poglavarstva za okoliš. Važnu ulogu pritom ima sadnja stabala jer ona rashlađuju gusto naseljena gradska područja, apsorbiraju sitne čestice i ugljikov dioksid te stvaraju kisik. 

Strategija za stabla u gradu

"Na području Beča trenutno ima oko pola milijuna stabala, a ovako velik broj nije slučajnost, nego rezultat napornog i dosljednog rada iza kojeg stoji pomno razrađena strategija", naglasila je Sima. Godišnje se u Beču posadi oko 4.500 novih stabala, od toga najviše ujesen jer se jesen smatra idealnim godišnjim dobom za sadnju. Za odabir, sadnju i održavanje drveća zaduženi su djelatnici bečkog poduzeća za održavanje gradskih vrtova (MA 42). Tako su, primjerice, u suradnji s austrijskim i međunarodnim stručnjacima sastavili popis vrsta drveća koje dobro podnose vibracije, zbijanje tla, vrućine i ostale čimbenike karakteristične za urbane sredine. 

Asortiman drveća u Beču trenutno obuhvaća oko 30 različitih vrsta drveća. Velika pozornost posvećuje se i brizi o drveću. Osim što se sva novozasađena stabla najmanje jednom tjedno ručno zalijevaju, na njihova se debla pričvršćuju posebne vreće za navodnjavanje zahvaljujući kojima voda polako teče do korijena stabla te se ravnomjerno raspoređuje. 

Navodnjavanje

Posebno zanimljivu inovaciju predstavlja novi postupak navodnjavanja stabala koji je u Beču prvi put predstavljen u rujnu na otvaranju jednog preuređenog parka u 18. gradskom okrugu. Ondje je ispod popločane površine postavljen sloj šljunka i sitnijih čestica te je stvoreno više prostora za širenje korijenja stabala u tlu. Umjesto u kanal, oborinske se vode usmjeravaju u taj sloj koji ih poput spužve