Približno 400 gradova i općina koji su se javili Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) dobit će do sredine lipnja spremnike za odvojeno prikupljanje otpada u kućanstvima. 

Naime, u tijeku je isporuka oko 1,18 milijuna kanti različitog volumena za odvojeno prikupljanje papira, plastike, biootpada te ostalog reciklabilnog otpada. 

K tomu, Fond je već ranije jedinicama lokalne samouprave isporučio oko 48 tisuća većih metalnih i plastičnih kontejnera u kojima građani mogu odvojeno odlagati razne vrste otpada po svojim naseljima. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti od oko 370 milijuna kuna koju je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja za ovu namjenu odobrilo Fondu i za to osiguralo sredstva iz fondova EU-a.

 

Dostupna infrastruktura 

"Hrvatska je u 2019. u odnosu na 2018. zabilježila rast od šest posto u odvojenom prikupljanju otpada i sada taj postotak na nacionalnoj razini iznosi 37 posto. Osiguravajući građanima dostupnu infrastrukturu i uz kontinuiranu edukaciju i informiranje javnosti taj će se postotak sigurno nastaviti povećavati", komentirao je direktor FZOEU-a Siniša Kukić. 

U odvojenom prikupljanju otpada prednjače jedinice lokalne samouprave s područja Međimurske županije i otoka Krka koji već dugi niz godina kontinuirano ulažu ne samo u komunalnu infrastrukturu nego i u sustavnu edukaciju građana. 

Više od 50 posto odvojenog prikupljanja otpada bilježi Prelog, Čakovec, Koprivnica, a iznad državnog prosjeka su gradovi Varaždin, Buzet, Cres i Mali Lošinj, ali i brojne općine po raznim hrvatskim županijama, javlja FZOEU.

 

Sortirnice i kompostane 

Od ukupnog broja, prema iskazanom interesu, najviše spremnika naručile su jedinice lokalne samouprave s područja Splitsko-dalmatinske, Istarske, Osječko-baranjske i Zadarske županije. Spremnici se isporučuju prema terminskom planu te je do sada već isporučena polovica od ugovorene količine. 

Usprkos pandemiji i potresu koji je najviše pogodio Zagreb i okolicu te područje Sisačko-moslavačke županije investicije u infrastrukturu vezanu za gospodarenje otpadom se nisu usporile. 

Uz spremnike za odvojeno prikupljanje otpada iz sredstava fondova EU-a, sufinancirala se izgradnja reciklažnih dvorišta, sortirnica i kompostana te nabava komunalnih vozila. Saniraju se i odlagališta komunalnog otpada, dio se financira nacionalnim sredstvima Fonda, a dio je osiguran kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija iz kojeg je također sufinancirana i izgradnja centara za gospodarenje otpadom. 


Promjena paradigme 

Europski zeleni plan i strateški dokumenti koji iz njega proizlaze imaju za cilj da EU do 2050. bude klimatski neutralni kontinent. 

Učinkovito gospodarenje otpadom i resursno učinkovito gospodarstvo pred Europu, ali i pred Hrvatsku stavlja ambiciozne ciljeve koji zahtijevaju velika ulaganja, ali i promjenu paradigme dosadašnjeg potrošačkog mentaliteta, izvijestio je FZOEU. 

Stoga je za očekivati kako će Europska komisija i u narednom financijskom razdoblju ulagati u projekte koji će poticati održivo gospodarenje otpadom, a što je svakako jedan od prioriteta politike zaštite okoliša u Hrvatskoj.