Približno 400 gradova i općina koji su se javili Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) dobit će do sredine lipnja spremnike za odvojeno prikupljanje otpada u kućanstvima.
Naime, u tijeku je isporuka oko 1,18 milijuna kanti različitog volumena za odvojeno prikupljanje papira, plastike, biootpada te ostalog reciklabilnog otpada.
K tomu, Fond je već ranije jedinicama lokalne samouprave isporučio oko 48 tisuća većih metalnih i plastičnih kontejnera u kojima građani mogu odvojeno odlagati razne vrste otpada po svojim naseljima. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti od oko 370 milijuna kuna koju je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja za ovu namjenu odobrilo Fondu i za to osiguralo sredstva iz fondova EU-a.
Dostupna infrastruktura
"Hrvatska je u 2019. u odnosu na 2018. zabilježila rast od šest posto u odvojenom prikupljanju otpada i sada taj postotak na nacionalnoj razini iznosi 37 posto. Osiguravajući građanima dostupnu infrastrukturu i uz kontinuiranu edukaciju i informiranje javnosti taj će se postotak sigurno nastaviti povećavati", komentirao je direktor FZOEU-a Siniša Kukić.
U odvojenom prikupljanju otpada prednjače jedinice lokalne samouprave s područja Međimurske županije i otoka Krka koji već dugi niz godina kontinuirano ulažu ne samo u komunalnu infrastrukturu nego i u sustavnu edukaciju građana.
Više od 50 posto odvojenog prikupljanja otpada bilježi Prelog, Čakovec, Koprivnica, a iznad državnog prosjeka su gradovi Varaždin, Buzet, Cres i Mali Lošinj, ali i brojne općine po raznim hrvatskim županijama, javlja FZOEU.
Sortirnice i kompostane
Od ukupnog broja, prema iskazanom interesu, najviše spremnika naručile su jedinice lokalne samouprave s područja Splitsko-dalmatinske, Istarske, Osječko-baranjske i Zadarske županije. Spremnici se isporučuju prema terminskom planu te je do sada već isporučena polovica od ugovorene količine.
Usprkos pandemiji i potresu koji je najviše pogodio Zagreb i okolicu te područje Sisačko-moslavačke županije investicije u infrastrukturu vezanu za gospodarenje otpadom se nisu usporile.
Uz spremnike za odvojeno prikupljanje otpada iz sredstava fondova EU-a, sufinancirala se izgradnja reciklažnih dvorišta, sortirnica i kompostana te nabava komunalnih vozila. Saniraju se i odlagališta komunalnog otpada, dio se financira nacionalnim sredstvima Fonda, a dio je osiguran kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija iz kojeg je također sufinancirana i izgradnja centara za gospodarenje otpadom.
Promjena paradigme
Europski zeleni plan i strateški dokumenti koji iz njega proizlaze imaju za cilj da EU do 2050. bude klimatski neutralni kontinent.
Učinkovito gospodarenje otpadom i resursno učinkovito gospodarstvo pred Europu, ali i pred Hrvatsku stavlja ambiciozne ciljeve koji zahtijevaju velika ulaganja, ali i promjenu paradigme dosadašnjeg potrošačkog mentaliteta, izvijestio je FZOEU.
Stoga je za očekivati kako će Europska komisija i u narednom financijskom razdoblju ulagati u projekte koji će poticati održivo gospodarenje otpadom, a što je svakako jedan od prioriteta politike zaštite okoliša u Hrvatskoj.
