BBC je objavio reportažu o brani male HE Medna na rijeci Sani u Bosni i Hercegovini istaknuvši kako je ona primjer “ružnog lica” održive energije. Investitor elektrane u blizini Mrkonjić Grada, snage 4,9 MW, na kojoj su radovi počeli 2010. je InterEnergo LBS Elektrane iz Banja Luke, koji je projekt prodao Interenergu u vlasništvu austrijskog Kelaga a investicija je vrijedna oko 20. mil eura. Radovi traju od 2014.. Okružni sud u Banja Luci dva je puta poništavao Odluku o Procjeni utjecaja na okoliš jer je sadržavala lažne informacije, a izdane dozvole su poništene. No ipak, tvrtka je i bez dozvola krenula s gradnjom, krčenjem šume i izgradnjom pristupne ceste. Zeleni ali i građani su sve ove godine bili izrazito protiv projekta, a imaju potporu lokalnih vlasti  koja je dva puta glasali na skupštini općine protiv projekta koji očigledno ide dalje, a stanovništvo trpi posljedice. Procjenjuje se da će za lokalce biti čak i financijskih šteta od projekta koji koristi samo investitoru. 
“Gdje je nekad slobodno tekla rijeka koje bila dom populacije dunavskog lososa, sada se nalaze gomila ruševine, razbijenih cijevi i betonski zid koji blokira vodu. Mahovina na stijenama pokazuje koliko je visoka voda bila prije nego je brana završena u ožujku, a crno-bijeli indikatori potvrđuju nizak nivo tijekom ljetnih mjeseci”, piše BBC. Biolog Rok Rozman iz Slovenije kazao je kako je ovdje bio prije nekoliko godina i da je voda bila preko stijena. “Zapadne kompanije dolaze ovamo zato što ne mogu napraviti nove brane u Norveškoj ili Njemačkoj. Uništili su sve iako postoje zakoni koji će ih držati dalje od tih rijeka. Znaju da to ovdje mogu raditi jer nema medijske pažnje ili zakon kao u EU”, rekao je Rozman. 
BBC ističe kako je do sada oko 300 projekata za hidroenergiju predstavljeno za bosanske rijeke. Kada bi se izgradile, BiH bi povećala izvoz električne energije, ali bi prirodno okruženje bilo radikalno transformirano. Na oko 20 kilometara od brane Medna voda još uvijek teče do eko zone Zelenkovac, iako iz drugog izvora. Zajednica umjetnika koja živi tu udružila se s pristalicama koji se bore protiv toga da Sana bude blokirana. “Ovo je bio zločin protiv prirode i ljude. Ovo nije obnovljivo nit zelenilo. Korištenje samo tri mlina na rijeci bilo bi dobro i pomoglo bi mještanima, ali htjeli su to učiniti na svoj način i bez konzultacija s lokalnim stanovništvom. Ne možemo ukloniti branu, ali je želimo iskoristiti kao primjer kako bismo podigli svijest na drugim mjestima u Bosni, tako da ih ne mogu tamo praviti”, rekao je Boro Janković, osnivač Eko zone. 
Obitelj Anesa Halkića već petu generaciju živi ovdje. Kaže kako povećanje ekoturizma pomaže u suradnji i pomirenju različitih etničkih grupa u Bosni te smatra da bi to moglo nestati kada bi se rijeke uklonile. “Siguran sam da mnogo ljudi ne zna što nam dolazi. Prvi korak je da informiramo ljude. Glavni dio gospodarstva je turizam, ali mogli bi uništiti rijeku zbog struje”, kazao je. Većina prijedloga je za izgradnju mini hidroelektrana koje proizvode manje od 10 MWh struje. Protivnici kažu kako to ne opravdava niti troškove okoliša niti financijske troškove. Austrijska tvrtka Kelag koja je napravila branu nije bila dostupna za komentar. BBC podsjeća kako vlasti u Republici Srpskoj podržavaju projekt brane tvrdeći da istražuju neiskorišteni hidropotencijal kako bi postigli ciljeve koje je postavila EU. 
Aktivistica Aida Bilal ne smatra tako. Ona i grupa lokalnih žena blokirale su izgradnju branu u mjestu Kruščica. Njihove taktike su uključivale pravnu i direktnu akciju. “Imamo odvjetnika koji osporava odluke i izdane dozvole. Skupljamo se i da protestiramo na mostu i ne dozvoljavao strojevima investitora da prođu i krenu s izgradnjom”, kazala je za BBC. BBC zaključuje kako će borba za bosanske rijeke biti duga jer se svijest o problemu hidroelektrana tek počela buditi.