Pametna rješenja do održivoga grada bila su glavna tema 4. međunarodne konferencije 'SMART CITIES' održane 17.04. na Zagrebačkom velesajmu. Mirka Jozić, Gradski ured za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, najavila je projekt čišćenje unutrašnjosti motora za sve tipove vozila, što ne bi bilo štetno za okoliš, a nakon čega bi se ispušni plinovi vozila smanjili za 30 %. Takva dekarbonizacija bi smanjila i potrošnju vozila do 20 %. Čišćenje bi koštalo oko 150 kuna, trebalo bi se napraviti jednom godišnje i trajalo bi oko sat vremena, nakon čega bi se dobila naljepnica na vozilu kao dozvola za vožnju gradom, objašnjava Jozić. Isto tako je objasnila da se razmišlja o izgradnji eko-centara u Zagrebu gdje bi vozači mogli obaviti takvo čišćenje, no prvo će se krenuti sa javnim gradskim prijevozom i ostalim vozilima u službi zbrinjavanja otpada. Uz to, najavljena je i modernizacije cijele javne rasvjete u Zagrebu zamjenom LED rasvjetom, što bi smanjilo potrošnju energije za čak 60%, a koja bi se 90% financirala iz europskih fondova. Bit će potrebno dvije i pol do tri godine za prikupljanje dokumentacije, a za takav posao, koji će trajati preko deset godine, natječaj bi bio krajem iduće godine ili početkom 2020. godine. Na kraju je Jozić spomenula i planove za ugradnju sustava za daljinsko očitanje potrošnje vode i plina te čipiranje spremnika za otpade. 
Željko Turk, Grad Zaprešić, istaknuo je praćenje kvalitete zraka u zatvorenim prostorijama, a prošle godine se počeo provoditi u učionicama osnovnih škola pomoću Smart Sense AirQ Indoor sustava, koji bi trebao omogućiti sprječavanje mogućih negativnih utjecaja kvalitete zraka na zdravlje učenika i profesora. Senzor crvenom bojom signalizira porast vrijednosti CO2 iznad dozvoljenih razina, a sustav grafički i numerički prikazuje prikupljene vrijednosti kroz željeni period te šalje notifikacije korisnicima sustava u slučaju previsokih vrijednosti. Plan je proširiti strategiju i na gradske trgove, prometnice i odlagališta otpada. Eric Freudenthal, Smart City Sweden, spomenuo je švedski napredni sustav recikliranja i upravljanja otpadom, gdje zahvaljujući suradnji sveučilišta, industrije i javnog sektora samo jedan posto od ukupnog godišnjeg otpada završi na odlagalištima. Naime, Švedska je otpad prepoznala kao vrijedan energetski resurs, a koristi automatizirani vakuum sustav zbrinjavanja otpada koji transportira otpad velikom brzinom kroz podzemne pneumatske cijevi do kolektorske stanice gdje se zbija i zatvara u spremnike. Jedan od zanimljivih načina smanjenja temperature i potrošnje energije je postavljanje vegetacije na krovovima zgrada u Amsterdamu, prema Aki van Eemeren, City of Amsterdam. Naime, takvi krovovi smanjuju količine otjecanja vode za vrijeme kiše te osim estetske vrijednosti, poboljšavaju kvalitetu zraka, zdravlje ljudi i omogućuju uzgajanje hrane.