Na snagu je stupila Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom, pa jedinice lokalne samouprave imaju rok od tri mjeseca da donesu odluku o načinu pružanja a zatim i naplate usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog otpada, koju dosad ni jedan grad i općina nisu donijeli. Uredbom se reguliraju i povezane usluge koje se odnose na odvojeno skupljanje otpada, korištenje reciklažnog i mobilnog reciklažnog dvorišta te odvoz glomaznog otpada. Za korisnike to konkretno znači da se miješani komunalni otpad prazni minimalno svakih 14 dana, biorazgradivi komunalni otpad minimalno svakih 7 dana, odvoz glomaznog otpada u cijeni usluge najmanje jednom godišnje, mogućnost korištenja reciklažnog dvorišta te mogućnosti korištenja mobilnog reciklažnog dvorišta najmanje jednom u tri mjeseca tamo gdje nema standardnog reciklažnog dvorišta, odnosno najmanje jednom u četiri mjeseca tamo gdje je dostupno. Kazne za nepoštivanje uredbe su drakonske i iznose od 300.000 do 15.000 kuna, ovisno kažnjava li se grad ili gradonačelnik pa će se primjerice kažnjavati nelegalno odvajanje otpada, nepropisno prikupljanje otpada i sl.. Do 2020. Hrvatska, koja sada odvaja i za recikliranje priprema oko 18% otpada, trebala bi odvajati i reciklirati 50% pa je izvjesna kazna za državu. Primjerice, Poljska dnevno plaća 67.314 eura dok ne ispuni te ciljeve, a Italija je jednokratno platila 40 milijuna eura, plus 42,8 milijuna eura svakih šest mjeseci dok ne ispuni zadano. 
Iz Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK kažu da je ispunjavanje Uredbe vrlo izazovno a može se iščitati da bi zbrinjvanje otpada moglo poskupiti. „Naravno da je korekcija cijena na više uvijek nepopularna i teška, kako za davatelje usluga, tako i za gradonačelnike i načelnike koji ju moraju odobriti, a napose za sve ugroženiji standard korisnika. Uredbom je određeno da se cijena sastoji od cijene minimalne javne usluge, dijela cijene s obzirom na količinu predanog otpada i ugovorne kazne. Cijena minimalne usluge će osigurati funkcioniranje sustava i kao takva predstavlja većinu troškova koji osiguravaju funkcioniranje sustava, dio cijene s obzirom na količinu će se obračunavati prema volumenu spremnika ili kili predanog otpada na odvoz, a ugovorena kazna će predstavljati onu vrijednost koja je potrebna da bi se podmirili troškovi davatelju javne usluge potrebni za sanaciju pogrešnog ponašanja korisnika poput, primjerice, predaje otpada preko volumena spremnika ili predaje otpada u neodgovarajućem spremniku“, rekao je voditelj grupacije Tonko Ćurko. Zabrana odlaganja otpada na neuređena odlagališta počinje od 2018.. Zagrebačka Gradska skupština početkom tjedna na slijepo je izglasala da Grad sklopi sporazum sa Zagrebačkom županijom za gradnju zajedničkog Centra za gospodarenje otpadom u Resniku. Tek kad se sklopi sporazum radit će se Studija izvodljivosti tako da u ovom trenu uopće nije poznato kako bi Centar, u koji će stizati godišnje oko 800.000 tona otpada, trebao izgledati. Građani Resnika izrazito se protive Centru.