Prema procjenama studije Global Burden of Disease za 2019., u Hrvatskoj onečišćeni zrak uzrokuje gotovo 80 smrti godišnje na 100.000 stanovnika. 

Više od tri tisuće smrti godišnje u Hrvatskoj može se dovesti u vezu s onečišćenjem zraka (karta IHME-a u interaktivnom obliku dostupna je putem poveznice: https://vizhub.healthdata.org/gbd-compare/#), objavljeno je na stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja

Lebdeće čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon tri su ključna čimbenika onečišćenja zraka koji utječu na zdravlje Europljana. 

Onečišćenje zraka glavni je uzrok prerane smrti i bolesti te je najveći ekološki rizik u Europi. Bolest srca i moždani udar najčešći su uzroci prerane smrti koja se može pripisati onečišćenju zraka nakon čega slijede bolesti pluća i rak pluća. 


Kućna ložišta i promet 

U Hrvatskoj je najprisutnije onečišćenje zraka lebdećim česticama PM10 i PM2,5. Lebdeće čestice (PM) mješavina su organskih i anorganskih čestica u zraku u obliku sitne prašine, PM10 su manje od 10 mikrometara (μm) i PM2,5 manje od 2,5 mikrometara (za usporedbu promjer vlasi kose iznosi cca 70 μm). 

Najveći broj dana u kojima su zabilježene povišene koncentracije lebdećih čestica raspoređen je u hladnijem dijelu godine za stabilnih meteoroloških prilika, kada su dominantni izvor onečišćenja kućna ložišta i promet. To je posebice izraženo u kontinentalnom dijelu. 

Primjerice, u 2020. prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti, za PM10 dnevne koncentracije 50 μg/m3 prekoračene više od 35 puta tijekom kalendarske godine i za PM2,5 srednja godišnja vrijednost 25 μg/m3, zabilježena su u aglomeracijama: Zagreb i Osijek te u industrijskoj zoni (Sisak, Slavonski Brod i Kutina). 


Ispušni plinovi 

Sličnu pojavu lebdećih čestica prati i prekoračenje benzo(a)pirena u lebdećim česticama PM10 (BaP u PM10), jer su izvori emisija BaP u PM10 uglavnom isti su kao i za lebdeće čestice, te su u 2020. godini u aglomeraciji Zagreb i u industrijskoj zoni (Sisak) zabilježena prekoračenja propisanih ciljnih vrijednosti za BaP u PM10. 

Prekoračenje s obzirom na dušikov dioksid (NO2), čije emisije uglavnom potječu od ispušnih plinova iz motora s unutarnjim sagorijevanjem, nije zabilježeno u 2020. godini, što se može pripisati smanjenoj mobilnosti kao posljedica pandemije. 

Onečišćenje prizemnim ozonom (O3) pojavljuje se uglavnom na priobalju u toplijem dijelu godine, u Hrvatskoj u zonama Istra i Dalmacija. Naime, prizemni ozon nastaje u prizemnom sloju atmosfere (troposferi) iz spojeva dušikovih oksida (NOx), aromatskih ugljikovodika i metana (CH4) i ugljikovog oksida (CO), koji nastaju tijekom vožnje, vađenja prirodnog plina, iz odlagališta otpada i kućnih kemikalija, uz djelovanje sunčeve svjetlosti. 

Koncentracije prizemnog ozona izrazito ovise o meteorološkim prilikama stoga učestalost pojavljivanja većih koncentracija raste, a s obzirom na klimatske promjene taj bi utjecaj mogao biti još izraženiji i rašireniji u narednim godinama. 


Smanjenje učinaka onečišćenja 

Procjenjuje se da u EU-u onečišćenje zraka ima negativan učinak na zdravstveni sustav i gospodarstvo u vrijednosti od 330 do 940 milijardi eura godišnje. 

Procjena uključuje izgubljene radne dane, troškove zdravstvene zaštite i njege, gubitke u prinosima te oštećenje građevina nastalo djelovanjem onečišćujućih spojeva u zraku. Međutim, ukupni trošak svih mjera u EU-u za poboljšanje kvalitete zraka iznosi od 70 do 80 milijardi eura godišnje. 

Smanjenje učinaka onečišćenja zraka na zdravlje (broj preuranjenih smrti) za više od 55 posto do 2030. godine cilj je Akcijskog plana EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla.

 

Zelena infrastruktura 

S obzirom na izvore onečišćenja za poboljšanje kvalitete zraka mjere je potrebno usmjeriti na povećanje energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora, javnog prijevoza i bicikala te prelazak industrije na nultu stopu onečišćenja. Potrebno je povećati površine gradova pod zelenom infrastrukturom, a u svemu je bitna i edukacija građana. 

S obzirom na zemljopisni položaj Hrvatske, veliki dio onečišćenja potječe od emisija susjednih zemalja. Upravo zbog navedenog, rješavanje ovog problema u velikoj mjeri ovisi i o aktivnostima za smanjenje emisija koje provode i susjedne države ispunjavanjem obveza iz Gothenburškog protokola (Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona) i LRTAP konvencije (Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka). 

Više informacija o ovoj temi dostupno je u izvješću Europske agencije za okoliš Zdravstveni učinci onečišćenja zraka u Europi za 2021. godinu.