Više od 130 zemalja svijeta će danas, na Dan planeta Zemlje, u New Yorku potpisati globalni klimatski sporazum protiv globalnog zagrijavanja koji je usvojen na UN-ovoj konferenciji u Parizu prošle godine. 'Nakon što predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović potpiše globalni klimatski sporazum, bit će nužno taj sporazum ratificirati i u Hrvatskom saboru. Ako želimo izbjeći katastrofalne posljedice klimatskih promjena, nužno je da globalna prosječna temperatura ne poraste za više od dva stupnja Celzijusa. Preko 1000 znanstvenika međuvladinog panela za klimatske promjene je složno da zbog toga čak 80 posto poznatih nalazišta ugljena, nafte i plina mora ostati neiskorišteno. Drugim riječima, ako odlučimo i dalje koristiti fosilna goriva, pa čak i istraživati nove lokacije, jasno je da srljamo u propast', kaže predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić. U skladu sa sporazumom, Zelena akcija traži od hrvatske Vlade trajno odustajanje od štetnih projekata baziranih na fosilnim gorivima poput termoelektrane Plomin C i eksploatacije nafte na Jadranu. Iako bi klimatski sporazum trebao biti ambiciozniji, bitno je da ga sve države što prije potpišu i ratificiraju kako bi se smanjile posljedice klimatskih promjena i krenulo prema razvoju niskougljičnog društva, što hrvatske građanke i građani već dugo zahtijevaju. Primjerice, na referendumu o izgradnji Plomina C koji je održan u ožujku 2015., 94% građanki i građana Labinštine glasalo je protiv ove termoelektrane. Na referendumu u Pločama iste godine, više od 90% ljudi izjasnilo se protiv gradnje termoelektrane na ugljen u svom gradu. Također treba podsjetiti na veliko protivljenje građana projektu bušenja Jadrana zbog nafte, što je bio jedan od glavnih razloga odustanja naftnih kompanija. Nova energetska strategija koja je u fazi izrade mora se temeljiti na energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije te konačno označiti kraj fosilne ere u Hrvatskoj. Zbog toga su jučer aktivisti Zelene akcije, uoči potpisivanja globalnog klimatskog sporazuma organizirali akciju ispred Vlade, postavivši nekoliko rekvizita i 15 fotografija građana i aktivista koji su bili uključeni u kampanje protiv Plomina C i bušenja Jadrana, jasno poručujući Vladi da je potrebno napokon odustati od ovih projekata.