Na današnji dan, točno prije tri godine, na snagu je stupio Pariški sporazum koji predstavlja svjetsku prekretnicu u borbi protiv klimatskih promjena. Tim povodom GIU Obnovljivi izvori energije Hrvatske podsjeća da se Hrvatska sporazumom obvezala slijediti dogovoreni smjer ograničavanja globalnog zatopljenja smanjivanjem emisija stakleničkih plinova, za što je nužna energetska tranzicija prema niskougljičnoj proizvodnji i obnovljivim izvorima energije (OIE). Do kraja ove godine Hrvatska mora usvojiti dva dokumenta: Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050., a po prvi puta i Nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP) koji je trenutačno u procesu javnog savjetovanja. 

Ambicije


NECP je ključan dokument za ispunjavanje obveza Pariškog klimatskog sporazuma, kažu u Udruženju, jer on mora pokazati koliko ćemo kapaciteta OIE instalirati do 2030., kako ćemo ukloniti postojeće administrativne barijere potencijalnim investitorima te omogućiti direktnu kupnju 'zelene' električne energije između proizvođača i potrošača. Prema zacrtanom cilju u NECP-u od 36,4% udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji do 2030. godine, Hrvatska se svrstala među predvodnice u regiji i šire. Time jasno poručuje ulagačima da želi u potpunosti iskoristiti domaće potencijale. No ovaj ambiciozan cilj moguće je ostvariti samo povezivanjem poduzetništva, industrije i građana u jednu jedinstvenu 'energetsku zajednicu'. 

Veliki investicijski potencijali 

Trenutačni investicijski potencijali u OIE procjenjuju se na više od milijardu eura. GIU OIE apelira na učinkovitiji zakonodavni okvir i manji trošak kapitala jer Hrvatska ima jedan od najvećih troškova kapitala za solarne i vjetroelektrane u Europi. Također, traže da se uvede premijski model gdje se investitori natječu za najniži iznos tarifa, omogući proizvodnja električne energije na mjestu potrošnje za obrtnike, poduzetnike, OPG-ove te direktno ugovaranje kupoprodaje električne i toplinske energije između potrošača i proizvođača (engl. PPA) koje industriji može donijeti i do 20% nižu cijenu električne energije. Zaključuju da je Hrvatska danas na dobrom putu da ostvari zadane ciljeve, a prevladavanjem izazova koje donosi energetska tranzicija ima priliku pozicionirati se i među najprosperitetnije države EU.