Zbog velike suše pomrla je gotovo tona ribe. Rezultiralo je to vodostajima koji su dulje od 17 mjeseci bili niži od 50 centimetara, što je zabilježeno možda još samo jednom u povijesti, objasnila je stručna voditeljica Parka prirode Vransko jezero Ana Katalinić, prenosi HRT.  A slanost i temperatura vode veći nego ikad. Normalni salinitet jezera od 3 do 4 promila - upeterostručio se i opasno primaknuo do jadranskih 38. A put moru do Vranskog jezera, uz prirodne kanale, prokrčio je i čovjek. Kanal između Jadranskog mora i Vranskog jezera prokopan je još 1770. kako bi se isušilo močvarno zemljište i dobilo što više plodnoga tla. No danas tim putem uglavnom more nadire u jezero i drastično mu povećava salinitet. Jesenske kiše samo su ublažile stanje. Vransko jezero za mnoge je dosadašnje stanare i dalje preslano. Kompletno se mijenja biocenoza koja je u tom jezeru. Od nekakvog slatkovodnog jezera prelazi u boćato, pa čak praktički u slano jezero u njegovu južnom dijelu, kaže dr. sc. Jelena Kralj iz Zavoda za ornitologiju i naglašava da i ono što je ostalo od biljaka i algi su samo pojedine vrste koje toleriraju tako visoku sol. Kako prenosi HRT, velika suša ugrozila je cijeli ekosustav Parka prirode i ornitološkog rezervata. S obzirom na to da je ove godine vodostaj bio toliko nizak da je tršćak bio suh, čaplje dangube i mali vranci nisu se uopće počeli gnijezditi. Koliko je to važno, može se pokazati time da je Vransko jezero jedino gnjezdilište malih vranaca u Hrvatskoj, a riječ je o europskoj ugroženoj vrsti. U Park prirode stigli su znanstvenici iz cijele Hrvatske i odlučni su hitno pronaći rješenje. Problem će za početak ublažiti, i to izgradnjom jednoga malog privremenog praga, jedne zapornice, s pomoću koje bi se mogla kontrolirano održavati razina vode u jezeru. Tako će se razdoblja suše jednostavno skratiti. Budući da ekoalarm zvoni na uzbunu, taj bi sustav trebao proraditi već sljedeće godine, zaključuje HRT.