Supredsjednik Europske stranke zelenih i austrijski europarlamentarac Thomas Waitz istaknuo je u razgovoru za Hinu da zelene politike nisu ni lijeve ni desne nego su prije svega suočavanje s posljedicama ljudskih djelovanja na klimu i okoliš

Waitz, član austrijskih Zelenih, došao je početkom mjeseca u Hrvatsku na poziv čelnika OraH-a Zorislava Antuna Petrovića kako bi u kampanji za lokalne izbore podržao kandidate Zeleno-lijeve koalicije. Waitzova stranka manjinski je koalicijski partner u vladi desnog centra premijera Sebastiana Kurza. 

Waitz kaže da zelene politike nisu same po sebi "lijeve ni desne", već je riječ o "pitanju suočavanja s realnošću". "Čuvanje planeta se može smatrati konzervativnom politikom jer želimo očuvati planet i mogućnost života za buduće generacije", ustvrdio je u razgovoru za Hinu. "Kada gledate političke aktivnosti zelenih vidite politike koje su dijelom konzervativne, a dijelom se smatraju lijevima", dodao je. 


Gradski pokret 

Zelene političke opcije ponajprije su nastale kao gradski pokret i imaju širom Europe najveću podršku u velikim gradovima. Waitz ističe da zelene stranke mogu proširiti bazu svojih glasača tako što će "uključiti političare koji dolaze iz istog društvenog miljea kao glasači". 

"Ako imate akademsko obrazovanje i odrasli ste u okruženju više srednje klase, teško ćete prenijeti poruku seljacima i radnicima", objašnjava. "Moramo uključiti ljude koji dolaze iz tih društvenih slojeva jer oni mogu prevesti složene politike u svakodnevni život", protumačio je austrijski eurozastupnik. Tim načinom europski su zeleni posljednjih godina proširili svoju biračku bazu i bilježe rast popularnosti u nizu država. 

Waitz je Hini naveo kakve bi zahtjeve EU-ov Zeleni plan mogao postaviti pred Hrvatsku i najavio za koje bi projekte Hrvatska mogla očekivati podršku europskih zelenih. 

Pregovarači Vijeća EU-a i EP-a u travnju su postigli dogovor o zakonu o klimi prema kojem će Unija do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na 1990. godinu.

 

Željeznica i poljoprivreda 

Smanjenje emisije podrazumijeva i manje oslanjanje na fosilna goriva zbog čega Waitz smatra da bi Hrvatska trebala uložiti u željezničke linije. "Europska unija upravo očekuje od Hrvatske takve projekte. Molim vas, investirajte, možda ne u brze linije, ali u linije prikladne brzine do Ljubljane, Maribora, Beča, Graza, Budimpešte, Beograda", poručio je austrijski europarlamentarac. 

EU u sklopu Europskog zelenog plana provodi i strategije održivog razvoja poljoprivrede. Tako, primjerice, nova strategija Od polja do stola predviđa smanjenje upotrebe pesticida za 50 posto do 2030. godine. "Hrvatska hitno mora investirati u obrazovanje mladih poljoprivrednika kako bi ih podučila održivoj poljoprivredi", kazao je. Hrvatske vlasti ne trebaju pritom "otkrivati toplu vodu", već samo primijeniti obrasce primijenjene drugdje u EU-u. 

Provedba strategije Od polja do stola mogla bi imati velike posljedice za hrvatske vinogradare pošto određene sorte vina, poput pošipa, uvelike ili potpuno ovise o pesticidima. Waitz, koji je bio član Posebnog odbora EP-a za pesticide, ističe da "postoje sorte vina koje traže manje pesticida", a pritom daju "najkvalitetnije vino". Zbog klimatskih promjena se "moramo naviknuti na propitivanje starih modela proizvodnje", smatra eurozastupnik.

 

Skuplja voda 

Na prigovor da ekološki uzgoj podrazumijeva i skuplju cijenu proizvoda, Waitz odgovara da ne treba "odlučivati o socijalnim politikama na osnovu cijena hrane, posebice ako pritom uništavamo temelje naše proizvodnje". "Vanjski troškovi proizvodnje hrane nisu uračunati u cijenu, ali građani je plaćaju zbog uništavanja koje proizvodi klasična, industrijska poljoprivreda", ocijenio je. 

Pojasnio je kako je njegova pokrajina Štajerska jedan od najvećih proizvođača svinjetine zbog čega je cijena toga mesa jeftina, ali je posljedično došlo i do onečišćenja pitke vode. Zbog toga "svi gađani u regiji plaćaju skuplju vodu za jeftinu proizvodnju svinjetine", istaknuo je Waitz. "Ako gledate vanjske troškove proizvodnje i ako ih dodamo cijeni, organska bi hrana bila 30 posto jeftinija od konvencionalne proizvodnje", poručio je.

 

Pritisak na more 

Waitz se, među ostalim, osvrnuo i na utjecaj Europskog zelenog plana na turizam, krucijalnu granu hrvatske ekonomije. Kazao je da masovni turizam nije sam po sebi problem za okoliš, već je glavno pitanje je li turizam "postavljen na održivim nogama" ili se povećava "pritisak na more". "Masovni turizam može biti strukturiran na održiv način", kazao je. 

Istaknuo je kako mora biti promijenjena paradigma: "Gradi brzo, zaradi brzo i nemoj misliti o onome što ostavljaš iza sebe". "To je primarno pitanje, a ne koliko imamo turista u hotelu", kazao je Waitz. 

Također je apostrofirao da je važno da namirnice koje se koriste u turističkom sektoru dolaze iz neposrednog okruženja. "Regionalna hrana na jelovniku je nešto što ispunjava uvjete za visokokvalitetni turizam", kazao je, dodavši kako takvu ponudu sve više cijene turisti širom EU-a.