Novo istraživanje WWF-a koje uključuje obdukciju kitova iz Sredozemnog mora pokazuje alarmantne količine mikroplastike pronađene unutar ovih životinja Rim, 9. lipnja 2017. - Na Svjetski dan oceana i povodom prve UN-ove konferencije o oceanima koja je održana u New Yorku. WWF otkriva nove dokaze o kontaminaciji plastikom kitova na Mediteranu. Ova svjetska organizacija za zaštitu prirode novim istraživanjem prikazala je utjecaj plastičnog onečišćenja na sjeverozapadu Sredozemnog mora. Stručnjaci WWF-a analizirali su biopsije gotovo 100 morskih sisavaca (tri vrste kitova) koji žive u utočištu za morske sisavce Pelagos; najvećem zaštićenom području na Mediteranu, smještenom između Italije, Francuske i otoka Sardinije. WWF stoji iza osnivanja utočišta Pelagos koje postoji od 2002. godine i uložio je posljednjih sedamnaest godina u proučavanje i zaštitu kitova koji se tamo razmnožavaju. Rezultati ovog istraživanja također daju indikator stupnja plastičnog onečišćenja izvan granica spomenutog utočišta na cijelom Sredozemnom moru. Istraživanje pokazuje visoku kontaminaciju kitova ftalatima. Ftalati su jedna od komponenti plastike, koji se obično nalaze u pakiranjima, zavjesama za tuširanje, kablovima, lakovima, lijekovima, bojama, itd. Ovi spojevi nalaze se i u kozmetici kao što su lak za nokte ili kosu, te u parfemima. Prosječnu koncentraciju DEHP-a (najtoksičnijeg ftalata) pronađenog u suhom tkivu kitova je 1060 μg / kg (koncentracija se smatra visoka iznad 300 μg / kg). Ftalati se smatraju toksičnima i za ljude i životinje, s mogućim štetnim učincima na plodnost i razvoj fetusa. Vjeruje se da uzrokuju endokrine poremećaje, a neki od njih su klasificirani kao kancerogeni. Danas globalna proizvodnja ftalata iznosi tri milijuna tona godišnje. "Kontaminacija kitova plastikom izaziva duboku zabrinutost za stanje oceana i trebala bi biti upozorenje za naše vlastito zdravlje", rekao je Mosor Prvan, stručni suradnik za pitanja mora u WWF Adria. Problem plastičnog otpada raste izvan kontrole, svaki dan između 4,8 i 12,7 milijuna metričkih tona plastike ulazi u ocean, od kojih je 93% potrošački otpad. Gotovo 269.000 tona plastičnog otpada pluta na oceanima i morima, a sastoji se od 5000 milijardi čestica, ističi iz WWF-a. 
Pod utjecajem Sunca i valova, plastika se pretvara u manje čestice (manje od 5 mm) nazvane mikroplastika, koja se razgrađuje i po nekoliko stoljeća. Sredozemno more klasificira se kao šesto najveće područje za akumulaciju plastičnog otpada na planetu, s procjenom između 1000 i 3000 tona plastike - i prosječno 115.000 čestica mikroplastike po km2 - koja pluta na površini. "Sredozemno more svakodnevno je ugušeno bojom, kozmetičkim proizvodima i plastičnim vrećama, a naše društvo proizvodi tone plastike s nepovratnim djelovanjem na naša mora. Povodom Svjetskog dana oceana WWF potiče potrošače, industriju, vlade i obalne gradove da smanje uporabu plastičnih materijala, te ulože više napora u prikupljanje i recikliranje plastičnog otpada," dodao Mosor Prvan. WWF Adria u regiji provodi nekoliko projekata kojima se radi na zaštiti mora. Glavni cilj ovih projekata je održivo upravljanje gospodarskim aktivnostima kao što su ribarstvo i turizam, a uključuju morska zaštićena područja u Hrvatskoj i Sloveniji. Od lipnja 2016. godine radi se na unaprjeđenju ribolova male plave ribe u sjevernom Jadranu s dugoročnim ciljem stjecanja MSC certifikata (Marine Stewardship Counci) koji označava održivo ribarstvo. U suradnji sa znanstvenom zajednicom WWF razvija programe čiji je cilj stvaranje novih vještina i znanja u sektoru plavog gospodarstva. Također, već više od dvije godine intenzivno se radi na osvještavanju kupaca i gospodarskog sektora koliko je važno prilikom kupnje, konzumacije ili nabave birati proizvode iz održivog ribarstva, zaključuje se u WWF-ov priopćenju.