Populacije divljih životinja u samo 40 godina smanjile su se za više od polovice, objavila je Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) u izvještaju o stanju planeta 2014., objavljenom u cijelome svijetu. WWF-ov izvještaj pokazuje da "ekološki otisak", kojim mjerimo potrošnju prirodnih resursa čovječanstva, nastavlja rasti, pa bi nam trebao jedan i pol planet kako bi se obnovili svi neophodni resursi. Deset zemalja s najvećim "ekološkim otiskom" po glavi stanovnika su Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Belgija, Trinidad i Tobago, Singapur, SAD, Bahrein i Švedska. "Ekološki otisak" pokazuje da svih 27 država članica EU živi iznad mogućnosti jednog planeta. Kada bi svatko na Zemlji živio život prosječnog stanovnika EU, čovječanstvo bi trebalo 2,6 planeta kako bi zadovoljilo svoje potrebe za prirodnim resursima. I Hrvatska troši previše resursa U usporedbi s Hrvatskom, koja troši resurse 1,86 planeta, stil života u BiH iziskuje prirodne resurse 1,46 planeta, a u Srbiji 1,43 planeta, što je istovjetno globalnom prosjeku, dok Slovenija troši čak 2,64 planeta. Petra Remeta iz hrvatskog ureda WWF-ova Mediteranskog programa kaže kako zabrinjava spoznaja da se i u EU, koja je godinama prednjačila u tim pitanjima, sve manje pažnje posvećuje zaštiti okoliša i održivom razvoju. EU prvi put u 25 godina nema povjerenika za okoliš, napominje Remeta, a dodatni korak unatrag je i planirana deregulacija direktiva o pticama i staništima, inače okosnica zaštite prirode u EU. Upozorila je da se, s obzirom na podatke iz izvještaja koje se odnose na Hrvatsku, promjene moraju dogoditi na svim razinama hrvatskog društva, posebno u energetici i proizvodnji koji svoje djelatnosti moraju temeljiti na obnovljivim izvorima energije i učinkovitom iskorištavanju sirovina. Izvještaj pokazuje da su se od 1970. do 2010. godine populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova na planetu smanjile za 52 posto. Slatkovodne vrste pretrpjele su pad od 76 posto, što je dvostruko veći gubitak nego kod kopnenih ili morskih vrsta. Većina nestalih vrsta dolazi iz tropskih područja, dok je Latinska Amerika doživjela najdramatičniji gubitak vrsta. Najveća prijetnja biološkoj raznolikosti dolazi od kombiniranih učinaka uništavanja i gubitka staništa, utjecaj lova i ribolova je također značajan, dok klimatske promjene postaju sve odgovornijim za moguće izumiranje vrsta. Dok je gubitak biološke raznolikosti u svijetu na kritičnim razinama, WWF ističe da učinkovito upravljanje zaštićenim područjima može podržati oporavak biljnog i životinjskog svijeta, pa je tako Nepal, zbog povećanja svoje populacije tigrova u posljednjih nekoliko godina, zabilježen kao dobar primjer. WWF-ov izvještaj dolazi nekoliko mjeseci nakon studije UN-a koja je upozorila na povećanje utjecaja klimatskih promjena i pružila dokaze da klimatske promjene već utječu na zdravlje našeg planeta. Klimatske promjene uzrokuju nestašicu hrane Globalne emisije ugljičnog dioksida glavni su uzrok globalnog zagrijavanja i već utječu na biološku raznolikost i biokapacitet planeta, naročito u odnosu na opskrbljenost hranom i vodom. Preko 200 svjetskih riječnih slivova, koji pružaju dom za više od 2,5 milijarde ljudi, doživljava tešku nestašicu vode najmanje mjesec dana godišnje. Blizu milijarde ljudi pati od gladi, a klimatske promjene, u kombinaciji s promjenama u namjeni zemljišta, ugrožavaju biološku raznolikost i mogu dovesti do daljnjih nestašica hrane. Konstruktivni pregovori o međunarodnom klimatskom sporazumu jedna su od mogućnosti za kontrolu tih negativnih trendova, a globalni sporazum otvorio bi put za uspostavu nisko-ugljičnog gospodarstva, s obzirom da je korištenje fosilnih goriva trenutno dominantan faktor u "ekološkom otisku", stoji u izvještaju WWF-a.