Nakon Svjetskog dana migratornih riba, koji je obilježen 24. listopada, 150 nevladinih organizacija pozvalo je institucije Europske unije na zaustavljanje financiranja novih hidroelektrana u Europi javnim sredstvima.WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, uz potpisnice poput Zelene akcije, Udruge Sunce ili Zelenog Osijeka, traže preusmjeravanje javnih sredstava prema povećanju energetske učinkovitosti i smanjenju utjecaja proizvodnje iz drugih obnovljivih izvora energije poput sunca ili vjetra. 

Nestaju migratorne ribe

Inicijativa nevladinih organizacija diljem Europe dolazi nekoliko mjeseci nakon nove analize koja je pokazala kako je od 1970. godine nestalo 93% slatkovodnih migratornih riba u Europi. Posljedica je to, između ostalog, izgradnje i rada hidroelektrana. Iako 91% postojećih i planiranih hidroelektrana u Europi spada u kategoriju “malih” hidroelektrana (kapaciteta do 10 MW), njihov doprinos energetskoj proizvodnji je zanemariv, a utjecaj na prirodu ogroman. 

Ako se ovi planovi realiziraju, uništit ćemo posljednje europske rijeke slobodnog toka te ćemo dodatno degradirati već ranjive slatkovodne ekosustave. Podršku očuvanju rijeka slobodnog toka dalo je i više od 20.000 ljudi koji su potpisali WWF-ovu regionalnu peticiju za zaustavljanje malih hidroelektrana na Balkanu. Zato traže zaustavljanje poticanja izgradnje hidroelektrana, financiranja novih hidroelektrana od strane EIB-a i EBRD-a, isključivanje novih HE s popisa obnovljivih izvora energije koji dobivaju poticaje te preusmjeravanje novca u ekološke projekte kako bi se uklonile postojeće brane te gradili OIE.

Financiranje ekocida

Europska komisija i europske financijske institucije godinama kreditiraju štetne projekte izgradnje hidroelektrana. Ako nastave s lošim investicijama, direktno će potkopati ambicije postavljene u Strategiji EU o biološkoj raznolikosti i cilj o obnovi 25.000 kilometara riječnih tokova do 2030. godine. Potrebno je hitno ukloniti postojeće financijske modele i poticaje za nove projekte izgradnje hidroelektrana, kako malih tako i velikih, fokusirati se na ispunjavanje ciljeva Okvirne direktive o vodama i podržati Europski zeleni plan. Isto tako, vrijeme je da hidroenergetski sektor počne ulagati u ekološku obnovu postojećih kapaciteta i revitalizaciju rijeka koje su desetljećima trpile iznimne pritiske zbog proizvodnje energije”, izjavio je Zoran Mateljak, voditelj programa slatkih voda u WWF Adria.