Promatrajući ukupnu zelenu infrastrukturu, Zagreb je na drugom mjestu u Europi, odmah iza Osla, a slijede ga Ljubljana, Helsinki i Vilnius. Radi se o podacima koje je nedavno objavila Europska agencija za okoliš (EEA), a koje se osniva na istraživanjima i mjerenjima koje provodi Copernicus - Služba za nadzor tla, a koja obuhvaćaju 37 glavnih gradova Europe. Doduše, slika se malo mijenja kada je riječ o urbanom zelenom prostoru jer je tu Zagreb u donjem dijelu ljestvice, dok su vodeći Stockholm, Dublin, Atena, Bruxelles i Podgorica. Ipak, kada se radi o urbanom pokrivenošću drvećem Zagreb je također pri vrhu, nakon Osla, Berna, Ljubljane i Vilniusa.

Spomenutim istraživanjem EEA je željela pokazati koliko su visokokvalitetne zelene (šume, parkovi, livade) i plave (rijeke, potoci, jezera) površine važne za održavanje zdravlja i dobrog osjećaja u gradovima, a osobito kada se radi o starijim osobama, djeci ili pak o osobima s nižim prihodima. Istodobno, podaci dobiveni istraživanjem pokazuju kako se mogućnost uživanja u zelenilu i vodenim plohama uvelike razlikuje širom Europe.

Istraživanje je također pokazalo da zelene i plave površine u prosjeku 37 europskih gradova pokrivaju 42% površine. Kao grad koji ima najveći udio zelenila (a koji ujedno nije glavni grad) ističe se Cáceres u Španjolskoj, gdje ukupna zelena površina čini čak 96% površine grada, dok se na dnu te ljestvice nalazi Trnava u Slovačkoj sa 7%. S druge strane, zelene površine kojima se lako može pristupiti (što znači ne šume koje se nalaze na području grada, ali koje su zbog zemljopisnih i drugih ograničenja nepristupačne širem krugu ljudi) u prosjeku europskih gradova čine tek 3% njihove površine. Ipak, postoje gradovi kao što su Geneva u Švicarskoj, Haag u Nizozemskoj i Pamplona - Iruña u Španjolskoj, gdje takve površine čine i do 15% ukupne površine gradske administrativne jedinice. Najveću pokrivenost područja gradova šumama, naravno, oko 30%, imaju gradovi u zemljama kao što su Finska i Norveška, dok najmanju pokrivenost imaju gradovi otočnih zemalja kao što su Cipar, Island i Malta. 

U svakom slučaju, Zagreb ima dobar rezultat čemu nesumnjivo doprinosi veliki udio površine Medvednice u ukupnoj površini koju pokriva Grad Zagreb kao administrativna jedinica. S druge strane, svakako bi valjalo poraditi na većem udjelu zelenih površina u samome gradu, odnosno odgovarajućim propisima, prostornim i urbanističkim planovima i u postupku izdavanja građevinskih dozvola uvesti obveze ostvarivanja odgovarajućeg dijela zelenila oko novoizgrađenih zgrada.