British Petroelum konačno je zapečatio naftnu bušotinu u Meksičkom zaljevu, koja je eksplodirala 20. travnja te izazvala najveću ekološku katastrofu u povijesti SAD-a. Admiral Obalne straže Thad Allen izjavio je da je u zloglasnu bušotinu na dubini od 1500 metara ubrizgana smjesa cementa i tzv. teškog blata sastavljenog od vode, metala barita i polimera, prenosi HRT. Time je dovršena operacija bottom kill, s kojom se bušotina zatvorila na njezinu dnu. U eksploziji platforme Deepwater Horizon poginulo je 11 radnika, a iz bušotine je u Meksički zaljev isteklo oko 935.000 tona nafte. Zbog ekološke katastrofe zabranjeno je ribarenje u većini američkih voda Meksičkog zaljeva. Nanesen je težak udarac industriji i turizmu priobalja od Louisiane do Floride. Nakon izlijevanja nafte pronađeno je oko 6000 uginulih ptica, 584 morske kornjače i više od 60 dupina, iako znanstvenici misle da su prave brojke o stradanju faune zaljeva znatno veće. Također, zbog katastrofe je uveden moratorij na bušenje nafte u dubokim vodama uz obale SAD-a, koji je predmet sudskih bitaka i političkih sukoba Obamine administracije i uglavnom republikanskih dužnosnika u saveznim državama u Meksičkom zaljevu i drugdje. Procjenjuje se da je BP utrošio više od šest milijardi dolara na uklanjanje posljedica naftne mrlje i isplatu naknada oštećenima, uz 20 milijardi dolara koje je, pod pritiskom Washingtona, tvrtka morala uplatiti u posebni fond za naknadu gubitaka u gospodarstvu. Tržišna vrijednost BP-a pala je za 34%