S radom je započela UN-ova konferencija o klimatskim promjenama koja se održava od 4. do 15. lipnja, a u okviru koje su 5. i 6. lipnja održane rasprave na ministarskoj razini. Desetodnevna konferencija prilika je za napredak u pregovorima o globalnom sporazumu o klimi za razdoblje nakon 2020. koji bi trebao biti finaliziran sljedeće godine te o mjerama za intenziviranje međunarodnih napora u borbi protiv klimatskih promjena do 2020, priopćeno je iz MZOIP-a.
„Kao nova članica EU, Hrvatska je bila suočena s izazovom implementiranja mjera iz klimatsko energetskog paketa 2020. Kako bismo uspjeli ispuniti mjere poduzeti su značajni napori, pogotovo u području obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i transporta. U periodu 2008.-2012. emisije stakleničkih plinova značajno su smanjene u Hrvatskoj, tako su emisije 17,3% niže u odnosu na razine iz 1990. Hrvatska je za period 2008. – 2012. ispunila svoje obveze iz Kyotskog protokola, te dalje nastavljamo raditi na smanjenju emisija stakleničkih plinova.“ – istaknuo je zamjenik ministra okoliša Hrvoje Dokoza  koji je sudjelovao na dvama ministarskim događanjima u Bonnu. U četvrtak, 5. lipnja održao se ministarski okrugli stol na temu smanjenja stakleničkih plinova od strane potpisnica Kyotskog protokola. Ministri i zamjenici u svojim su govorima istaknuli napretke postignute u smanjenju stakleničkih plinova, te su izrazili važnost ubrzavanja ratifikacije Kyotskog protokola od strane zemalja koje ga još nisu ratificirale. U petak, 6. lipnja održao se Ministarski dijalog u okviru Durbanske platforme koji je organiziran na zahtjev nerazvijenih država i osobito malih otočnih država te EU. Sudionici sastanka raspravljali su o mjerama koje se moraju provesti do 2020. godine. Izražena je želja da se napori u smanjuju stakleničkih plinova do 2020. povećaju te da provođenje mjera u pojedinim zemljama postane učinkovitije. Raspravljalo se i o budućem globalnom sporazumu o klimi za razdoblje nakon 2020. koji će biti donesen u Parizu 2015., a istaknuto je kako budući sporazum mora biti primjenjiv na sve zemlje. Republika Hrvatska podupire globalne napore vezane uz smanjenje emisija, a niskougljični razvoj vidi kao priliku za unapređenje gospodarskog razvoja i zapošljavanja. Hrvatska je država s niskim emisijama stakleničkih plinova, s emisijama po stanovniku među najnižima u EU. Stajalište Republike Hrvatske je kako sve države trebaju ostvariti smanjenje emisija sukladno svojim odgovornostima i mogućnostima. Države koje u najvećoj mjeri doprinose emisijama te imaju i gospodarsku snagu za preuzimanje mjera moraju preuzeti i ambicioznije ciljeve.