„Stanje georaznolikosti se u zadnjih pedesetak godina pogoršalo više nego ikad u povijesti čovječanstva. Hrvatska je donekle bila pošteđena od ovih trendova i nacionalni prirodni resursi nisu dosegnuli toliku razinu ugroze kao u nekim drugim državama Europske unije, no u zaštiti prirode moramo biti aktivni. Atraktivnost naše prirode koja svake godine privlači sve veći broj turista u naša zaštićena područja logičan je potencijal za dodatne prihode. No, ne smijemo upasti u zamku da se zaštićenim područjima upravlja kao 'turističkim' destinacijama“ – istaknuo je ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović u pozdravnom govoru na otvorenju dvodnevnog Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa o georaznolikosti, geobaštini i geoturizmu u krškim područjima u Pećinskom parku Grabovača u Perušiću. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike jedan je od pokrovitelja skupa na kojem se okupilo oko 150 stručnjaka i znanstvenika iz područja zaštite prirode, turizma i speleologije iz Hrvatske i susjednih zemalja. Iako su georaznolikost i geobaština važan dio funkcioniranja ekosustava te sastavnice prirode još uvijek nisu dovoljno prepoznate kao vrijedan resurs kojim treba odgovorno upravljati. Krški predjeli Hrvatske poznati su po iznimnoj geobaštini te su se ondje smjestili svi nacionalni parkovi. Hrvatski krš, osim po raznolikom nadzemlju, još je zanimljiviji zbog podzemnih pojava i oblika. Tako je na malom prostoru Pećinskog parka Grabovača evidentirano čak devet speleoloških objekata, a tri su špilje, Samogradska, Medina i Amidžina, zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode davne 1964. godine u kategoriji geomorfoloških spomenika prirode.
„Važno je da zaštitimo i taj dio prirodne baštine jer jednom kad je uništimo onečišćenjem ili pretjeranim iskorištavanjem ne možemo je nadomjestiti nikakvom ljudskom intervencijom“ – kazao je ministar Dobrović. Hrvatska je među rijetkim zemljama koji imaju visok postotak teritorija pod zaštitom, što je rezultat očuvanosti prirodnih resursa. Više od 36% kopnenog teritorija i više od 15% obalnog mora dijelom je europske ekološke mreže Natura 2000 – najambicioznije inicijative ikad za očuvanje bogate prirodne baštine, navodi se u priopćenju MZOPU-a.