Zaštitni premazi za brodove skrivaju opasne otrove, no usprkos tome Europska unija je produžila rok njihovog postojanja na tržištu. Jedan od razloga je što za njih ne postoji adektvatna zamjena, piše Deutsche Welle.  Naime, potrebno je tek nekoliko dana u morskoj vodi da se motorna jahta pretvori u umjetni koraljni greben. Dagnje i priljepci prekriju brodski trup i usporavaju brod u plovidbi. Kod kontejnerskih brodova to je posebno skup problem, budući da ova pojava povećava potrošnju goriva te se troškovi svake godine procjenjuju u stotinama milijuna eura. Zbog toga brodarske tvrtke, ali i privatni vlasnici brodova posežu za tzv. antivegetativnim premazima za zaštitu brodova. A to nisu ništa drugo doli otrovni biocidi, dakle kemikalije koje ubijaju sve vodene organizme u blizini broda. Premazi su namjerno osmišljeni tako da se postupno skidaju s površine, a potom brod okruže vrlo otrovnim zaštitnim slojem, čije, po okoliš opasne tvari, dospiju i u ostale vode te se nakupljaju u sedimentu. A tako će biti i dalje, barem idućih deset godina, budući da je Europska komisija odgodila rok za provjeru svih proizvoda ove namjene koji postoje na tržištu do 31.12.2024. "Sve dok ne bude nikakve zamjene, proizvodi se neće zabranjivati“, kaže Ulf Jacob iz Njemačke Savezne zaklade za okoliš (DBU). EU je prvotno imao namjeru do 14. svibnja 2014. ispitati sve na tržištu dostupne antivegetativne premaze, budući da, sukladno novoj europskoj smjernici za biocide, svi djelotvorni sastojci moraju biti registrirani i odobreni – čak i oni već postojeći na tržištu. Tržišni lideri među brodskim premazima su bakar i njegovi spojevi. No, oni su trn u oku ekolozima, budući da u okoliš ispuštaju otrovne supstance. Međutim, "kupci ih i dalje traže", kaže Christoph Strakeljahn, tehnički direktor i brodograditelj u tvrtki Nauticare koja uvozi i distribuira brodske premaze. Ako dođe do zabrane bakrenih spojeva u premazima, najprodavaniji proizvodi morat će biti povučeni s tržišta, kaže Strakeljahn. a Poznavatelji vjeruju da će se u budućnosti koristiti tanji, čvršći i perivi premazi. A upravo su oni bili središnja tema nautičkog sajma "Boot" 2014 u Düsseldorfu. Stvari bi trebale funkcionirati ovako: umjesto sprječavanja rasta školjki, priljepaka i ostalih organizama, predlaže se njihovo redovito uklanjanje, primjerice uz pomoć podvodnih robota ili – kao u slučaju automobila – u praonicama za brodove. 
Kako piše Deutsche Welle, proizvođači premaza žele u svoje proizvode ugraditi takve mikrostrukture jer bi tako brodovi mogli ploviti uz manju potrošnju goriva, a usput bi bili i zaštićeni. Zasad se čini da ne postoji savršen proizvod koji bi brodove štitio od rasta morskih organizama i koji bi potom osvojio tržište brodskih premaza. A tomu je možda tako i zbog činjenice da se radi o vrlo konzervativnoj industriji. Constanze Fürle, biologinja u tvrtki Limnomar, nezavisnom laboratoriju za istraživanje mora i jezera to vidi ovako: "Onaj tko u brodogradilištu kaže: 'Ovdje imamo nešto novo', vrlo brzo može čuti rečenicu: 'Tamo su ti vrata'." Drugi su pak mišljenja da bi jedino uz strože zakone bilo moguće potaknuti razvoj brodskih premaza bez biocida, povoljnih za okoliš. No, to se neće dogoditi prije 2024. godine, zaključuje DW-e.