Ljudska civilizacija kakvu znamo mogla bi biti već na zalasku, ušavši u posljednja desetljeća života, upozorava novi zabrinjavajući izvještaj iz Australije, u kojem se istražuje vjerojatnost naseljivosti našeg planeta u vrlo bliskoj budućnosti. Istraživanje je napravio think-tank u kojem se ističu David Spratt, direktor istraživanja tvrtke Breakthrough, i Ian Dunlop, bivši izvršni direktor međunarodne industrije nafte, plina i ugljena, koji je radio za Royal Dutch Shell i bio predsjednik Australske udruge ugljena. Njihov rad nudi ono za što kažu da je realističan scenarij koji pruža “uvid u svijet izravnog kaosa”. Ovo je već drugo izvješće u kratko vrijeme koje ima doista katastrofična predviđanja. 

Kako piše Independent, sve katastrofalniji utjecaji klimatske krize, zajedno s nevoljkim hvatanjem u koštac s tim problemom, šalju naš planet na mračan put prema sve kaotičnijem svijetu koji bi mogao preplaviti društva širom svijeta, tvrde autori izvješća. U članku se tvrdi da “klimatske promjene sada predstavljaju blisku ili srednjoročnu egzistencijalnu prijetnju ljudskoj civilizaciji”. 

Emisije dosežu vrhunac već 2030.

Na temelju nedostatka značajnih globalnih mjera koje bi brzo riješile problem emisija svih stakleničkih plinova u sljedećem desetljeću, autori su skicirali scenarij u kojemu globalne emisije dosežu vrhunac 2030. godine. U ovom slučaju, na temelju nekoliko postojećih studija, pretpostavljaju da bi do 2050. godine prosječne globalne temperature mogle doseći tri stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina. Posljedica toga bila bi realizacija scenarija “stakleničke Zemlje” u kojem bi se planet kretao prema barem još jednom stupnju zagrijavanja. Reflektirajući morski led bi se rastopio, zagrijavajući oceane i naglo podižući razinu mora. Došlo bi do velike suše i manjka hrane. 

Ugrožena Golfska struja

Prema scenariju, “destabilizacija Mlazne struje (tokova vjetra u gornjim slojevima atmosfere) vrlo bi značajno utjecala na intenzitet i geografsku raspodjelu azijskih i zapadnoafričkih monsuna te, zajedno s daljnjim usporavanjem Golfske struje, utjecala bi na sustave za održavanje života u Europi. Sjeverna Amerika bi patila od razornih vremenskih ekstrema, uključujući požare, vrućine, suše i poplave. Ljetni monsuni u Kini bi propali, a vodeni tokovi u velike rijeke Azije bili bi znatno reducirani gubitkom više od trećine himalajskog ledenog pokrova.” Gubitak ledenjaka dosegnuo bi 70 posto u Andama, a padaline u Meksiku i središnjoj Americi pale bi za pola.” 

Prema tome scenariju svijetu bi prijetilo zagrijavanje od pet stupnjeva Celzija do 2100. godine. U radu se podsjeća na to da su znanstvenici već upozorili kako je zagrijavanje od četiri stupnja nespojivo s organiziranom globalnom zajednicom, da bi bilo razorno za većinu ekosustava te da postoji velika vjerojatnost da će biti nestabilni. Čak i Svjetska banka je izjavila kako bi planet mogao biti “izvan prilagodbe” takvim uvjetima. Čak i da dođe do zagrijavanja od dva stupnja Celzija, više od milijardu ljudi možda bi se moralo premjestiti na drugu lokaciju, a u krajnjim scenarijima razmjeri uništenja su toliki da bi postojala velika vjerojatnost nestanka ljudske civilizacije, tvrdi se. 

Nužna je hitna mobilizacija

Kako bi se smanjio rizik velike katastrofe te zaštitila ljudska civilizacija, potrebna je u narednom desetljeću velika globalna mobilizacija resursa kako bi se izgradio industrijski sustav s nultom emisijom štetnih plinova i pokrenula obnova sigurne klime. “To bi bilo slično kao u slučaju hitne mobilizacije u Drugom svjetskom ratu.” Admiral Barrie je dodao kako sudnji dan u budućnosti nije nemoguće izbjeći, no potrebna je trenutna i drastična akcija kako bismo povećali izglede za preživaljavanje. “Moramo djelovati kolektivno. Potrebno nam je snažno, odlučno vodstvo u vladi, u poslovanju i u našim zajednicama kako bismo osigurali održivu budućnost čovječanstva”, piše Independent.