Udruge i građanske inicijative iz čitave Hrvatske okupljene u mrežu „Zero Waste Hrvatska“ danas su održale akciju na Markovu trgu kako bi upozorile na ignoriranje problema od strane ministra Tomislava Ćorića i zatražile od saborskog Odbora za okoliš da stane u obranu javnog interesa i okoliša. 

Mreža traži tematsku sjednicu saborskog odbora na kojoj bi se raspravili problemi i donio zaključak o potrebi promjene koncepta gospodarenja otpadom, s obzirom da je Hrvatska daleko od ispunjenja ciljeva recikliranja koje ima do kraja 2020. 

Prioritet treba biti smanjenje, ponovna uporaba, recikliranje i kompostiranje otpada, a ne "centri za smeće" u koje se ulažu milijarde kuna i rezultiraju višestrukim problemima. Njihovu izgradnju nameće i prijedlog novog Zakona o otpadu koji se trenutno nalazi u procesu javnog savjetovanja. “Sustav regionalnih centara, koji generiraju smeće za spaljivanje, suočava se s kolapsom jer se nastalo smeće odlaže u centrima ili se njegovo spaljivanje skupo plaća u inozemstvu. Time je pala u vodu iluzija ministarstva da je to smeće “gorivo” koje će prodavati i na njemu zarađivati”, pojasnio je Marko Košak iz Zelene akcije

Loši primjeri CGO Marišćina i Kaštijun

Na primjeru prvih centara Marišćina i Kaštijun dokazana je višestruka okolišna i zdravstvena šteta dok se financijski problemi reflektiraju u drastičnom povećanju računa građana i građanki u Istri i na Kvarneru. „Isto čeka i ostatak Hrvatske ako se koncept hitno ne promijeni prema razvoju lokalnih sustava u kojima se otpad pretvara u vrijedne sirovine”, dodao je Košak. Đuro Capor iz dubrovačke inicijative “Srđ je naš“ poručio je da se, unatoč negativnim iskustvima Marišćine i Kaštijuna, novoplanirani centri baziraju na zastarjelim tehnologijama i prenapuhanim kapacitetima. 

Jedan od njih je i Lučino Razdolje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u koji bi se trebalo dovoziti i smeće sa stotina kilometara udaljenih otoka. Zbog neusklađenosti s EU direktivama, pumpanja nepotrebnih kapaciteta, neadekvatne studije utjecaja na okoliš te nepoštivanja zakonskih načela, podnijeli smo prijavu Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) te se nadamo zaštiti ljudskih prava i okoliša”, rekao je Capor. 

Kaznene prijave

 S obzirom na ignoriranje od strane ministarstva, i druge udruge i inicijative bile su prisiljene na sudske sporove i kaznene prijave. Karlovačka inicijativa za Babinu goru podnijela je Uskoku kaznene prijave protiv županijskih čelnika, udruga Zelena Piškornica Uskoku je prijavila čelnike Piškornice, udruga Krizni Eko-stožer Marišćina prijavila je centar Marišćina hrvatskim sudovima i OLAF-u, a sudski spor udruga Krizni eko-kaštelanski stožer i Sunce protiv ministarstva vodi se za centar Lećevica kod Splita. 

Branka Genzić Horvat iz udruge UZOR iz zagrebačkog Resnika istaknula je kako Zagreb i bez centra za smeće ima pregršt problema s otpadom. Istodobno, gradonačelnik Bandić i ministar Ćorić, umjesto rješavanja postojećih problema, u Zagreb žele dovući i čitavo smeće iz Zagrebačke županije te izgraditi megalomanski, skup i neprihvatljiv centar za smeće.

Požari na Piškornici

Siniša Bosanac iz građanske inicijative “Koprivnica kakvu zaslužujemo” istaknuo je da su centri koji se planiraju kopija postojećih promašaja, Marišćine i Kaštijuna. Dodao je kako je ista situacija s Piškornicom, centrom u koji bi se dovozilo smeće iz četiri županije sjeverne Hrvatske. 

Na to ukazuje studija izvedivosti čija bi provedba dovela do ekonomskih i okolišnih šteta koje se već naziru jer se na prostoru Piškornice deponira smeće, niču požari i zagađuju okolni potoci. Nezamisliva je gradnja centra za smeće uz samo vodocrpilište koje opskrbljuje preko 30.000 Koprivničanaca s vodom i u neposrednoj blizini prehrambenih i farmaceutskih tvornica. Sve je to očito u svrhu alibija za ispunjenje interesa spalioničarskih skupina koje godinama pokušavaju graditi spalionice diljem Hrvatske”, zaključio je Bosanac. 

Udruge napominju da će iskoristiti sve pravne mehanizme da zaustave ove nepotrebne, neprihvatljive i višestruko štetne “projekte” Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koji se u dogovoru sa županijama uporno forsiraju diljem zemlje.