Projekt istraživanje nafte i plina u Jadranskom podmorju treba u potpunosti obustaviti i zabraniti dalje istraživanje, jer prijeti da uništi ključno prirodno dobro na kojem se desetljećima zasnivao razvoj Crne Gore i direktno ugrožava ustavom garantirano pravo na zdravu i zaštićenu životnu sredinu. To su, povodom javne rasprave o Nacrtu studije strateške procjene utjecaja za istraživanje nafte i plina iz podmorja Crne Gore, kazali iz udruga Green Home i Greenpeace, članice koalicije “SOS za Jadran”, koju čini 40 nevladinih organizacija iz regije. 
“Javna rasprava je u toku, pa ipak valjano informiranje o posljedicama utjecaja na životnu sredinu i kvalitetu života građana se i dalje ne provodi. Najosjetljivije ciljne grupe i dalje nisu upoznate sa elementarnim posljedicama koje istraživanje nosi za sobom. A akutne posljedice su brojne i podrazumijevaju od devastacije ribljeg fonda do turizma kao najvažnije crnogorske gospodarske grane”, kazala je izvršna direktorica Green Homea Nataša Kovačević. Ona je navela da se Nacrtu studije jasno zaključuje da će instalacija istražnih i proizvodnih postrojenja izazvati poremećaje na morskom dnu, dovesti do oštećenja kvaliteta vode, živog svijeta i podvodnih arheoloških resursa. 
“Pitanje odlaganja radioaktivnog i industrijskog otpada je ostavljeno za prekograničnu raspravu sa susjednim državama jer se ove ogromne količine otpada moraju izvoziti van Crne Gore, što znači i neprihvatljivo velika financijska izdvajanja. Međutim ono što je najvažnije je da Nacrti programa i studije nisu dali jasne i kvantitativne parametre koliko obučenih ljudi za nadzor i djelovanja u akcidentnim situacijama Crna Gora ima, koje institucije su nadležne za ova pitanja, koliko plovila imamo, kakvu opremu posjedujemo, te koja su izdvajanja iz državnog budžeta za obavljanje ovog ključnog posla”, smatra Kovačević. Nedostatak ovih podataka, kako je navela, kao i konstatacija da Program zaštite i djelovanja u slučaju nesreća ne postoji, govori u prilog činjenici koliko bezglavo država srlja da uništi najvrjedniji prirodni resurs koji Crna Gora ima, kao i da trajno ugrozi kvalitetu života i zdravlje građana. Inače, ista Studija stavljena je upravo na javnu raspravu u Hrvatskoj. 
“Zabrinjava da Nacrt studije gotovo nikakvu pažnju ne posvećuje induciranim potresima, opet bez razrađenog Plana upravljanja rizicima što je van svakog zdravog razmišljanja i planiranja. Olako se prihvaća činjenica da obalno područje pripada zoni izuzetne seizmološke aktivnosti koja se čak i u stabilnijim državama sa tog aspekta pokazala kao izuzetno problematična, te je dovela do ozbiljnih socio-ekonomskih poremećaja, ugrožavanja sigurnosti, kvaliteta života građana i životne sredine”, kazala je Kovačević. Ona je navela podatak da se broj potresa u Groningenu u Norveškoj, tijekom višegodišnje eksploatacije plina jasno povećao. “Nakon 93 potresa u 2012, 119 u 2013. i 77 potresa u 2014. godini, Vlada Norveške je hitno donijela paket sigurnosnih mjera u siječnju 2014 godine, koje su naložile smanjenje proizvodnje plina za 80% u zoni visokog rizika oko područja Loppersum, te je napravljeno preko 20000 inspekcijskih pregleda oštećenih domaćinstava i uloženo oko 150 milijuna dolara za njihovu sanaciju”, kazala je Kovačević. Ona je podsjetila i da je prije sedam dana Ustavni sud Italije zaustavio razvoj projekta istraživanja nafte i plina na teritoriji bližoj od 12 nautičkih milja ili 22 kilometra od obale i o poništenju pravila za postojeće koncesije da izdate dozvole traju do krajnjeg iscrpljivanja resursa, dok je u subotu talijansko Ministarstvo energetike objavilo da je odbilo izdavanje dozvole za strateški nacionalni projekat 'Ombrina Mare' iz posljednjeg nalazišta otkrivenog 2007 godine u moru ispred Pescare. I parlament Hrvatske je 22. siječnja, u programu rada vlade prihvatio smjernice provođenja „moratorija na dosadašnji projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na području Jadranskog mora“, javljaju Vesti.