Do 13. prosinca na javnom savjetovanju je novi Zakon o gospodarenju otpadom, koji se već našao pod povećalom zelenih. Oni naglašavaju da prijedlog Zakona neće dovesti do potrebnih promjena kojima bi se napokon postavili pravi temelji za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. „Novim se zakonom održavaju na životu neke dosadašnje neprihvatljive prakse. Nažalost neće omogućiti znatnije smanjenje ukupne količine otpada, kao i smanjenje nepoželjnog odlaganja i spaljivanja, a kamoli u dovoljnoj mjeri povećati ponovnu uporabu, recikliranje i kompostiranje“, izjavio je Marko Košak iz Zelene akcije. 

Zakon samo u pojedinim dijelovima predstavlja napredak u odnosu na važeći Zakon iz 2013. godine ali, ti dijelovi samo su preneseni minimalni zahtjevi EU direktiva, bez većih i potrebnih ambicija. Od ključnih nedostataka prijedloga Zakona, ističu se oni vezani uz centre za gospodarenje otpadom, upozorava Zelena akcija. Naime, opet se propisuje obaveza jedinica lokalne samouprave da predaju miješani otpad u Centre za gospodarenje otpadom koji im to skupo naplaćuju. Time su JLS prisiljene podizati račune građanima, umjesto da im se omogući ekološki prihvatljiva obrada miješanog otpada u vlastitim postrojenjima. 

Otpad će se moći spaljivati

Nadalje, propisuje se da oporaba otpada, poput suspaljivanja u cementarama, ne treba biti definirana prostornim planom, čime se onemogućuje utjecaj javnosti na realizaciju neprihvatljivih projekata. “Posebno zabrinjava što nije zabranjeno neučinkovito, neisplativo i okolišno neprihvatljivo spaljivanje otpada. Štoviše, spaljivanje opasnog otpada navodi se kao poseban interes za RH, a nisu uzete u obzir druge okolišno prihvatljivije opcije obrade opasnog otpada”, pojasnio je Košak. 

Što se tiče cijena javne usluge, odredbe vezane uz to omogućuju raznolike interpretacije u izračunu cijene za građane. Mjere vezane za smanjenje uporabe jednokratne plastike minimalno prate EU direktivu te ukazuju na kroničan nedostatak ambicije. Svode se samo na zabranu desetak artikala, dok ostali jednokratni plastični proizvodi, koje regulira Direktiva, nisu obuhvaćeni Zakonom te za njih nisu propisani nikakvi ciljevi smanjenja, niti je istaknuto hoće li se njihova problematika rješavati drugim propisima, kažu u Zelenoj akciji. 

Nema zabrane najtanjih plastičnih vrećica

“Posebno je problematično što se ne zabranjuju najtanje jednokratne plastične vrećice koje su jedan od najvećih zagađivača. Dodatno, predložene mjere proširene odgovornosti proizvođača nisu dovoljne”, poručio je Košak. Za smanjenje otpada, koje bi trebalo biti glavni prioritet novog Zakona, propisano je vrlo malo mjera. Nije definirano proširenje sustava povratne naknade koja se pokazala učinkovitom u postizanju većeg postotka odvojenog prikupljanja. 

Također, nedostaju poticaji za razvoj sustava za ponovnu uporabu otpada, kao i drugi gospodarski instrumenti koji bi smanjili proizvodnju i uporabu jednokratnih materijala u korist onih višekratnih. Što se tiče pitanja nadzora, treba propisati više ovlasti komunalnim redarima nad prekršiteljima te povećati kapacitete inspekcijskih službi. Dodatno, potrebno je regulirati kažnjavanje prekršitelja na tuđim parcelama. S obzirom na neadekvatan novi Zakon, Zelena akcija poziva Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da usvoji argumentirane primjedbe organizacija civilnog društva kao i javnosti.