Gostujući u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" na temu sanacije otpada s poplavljenih područja, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović istaknuo je kako je sanacija i obnova poplavljenih područja prioritet cijele Vlade, a Ministarstvo okoliša u okviru svojih nadležnosti pripremilo je Plan sanacije. "Još prošli tjedan, kad se činilo da imamo vremena, sastali smo se s načelnicima i direktorima komunalnih poduzeća s poplavljenih područja kako bismo na licu mjesta utvrdili potrebe i definirali ključne korake. Za potrebe sanacije u Fondu smo osigurali 50 milijuna kuna o čemu sam informirao Vladu na prošlotjednoj sjednici.“ – rekao je Zmajlović.  Plan sanacije otpada obuhvaća zbrinjavanje cjelokupnog otpada iz kućanstava, s  javnih površina te sanaciju potopljenog odlagališta u Gunji. Svi u lancu moraju točno znati što ide kamo i kako prije nego se krene u posao. Gradovi i općine bit će dužni osigurati prostor veličine 300 do 500 metara četvornih koji će biti privremena reciklažna dvorišta na koje će se sav otpad dovoziti. Potom će se otpad razvrstavati te će se električni i elektronički uređaji, drveni namještaj, metalni otpad predavati ovlaštenim sakupljačima. Za građevinski otpad će se osigurati mobilni uređaji za usitnjavanje te će se ono što je iskoristivo koristiti u obnovi lokalnih i poljskih putova. Ostatni dio propisno će se odlagati na definirana odlagališta koja imaju tehničke uvjete i kapacitete. Naglasio je da će jedinice lokalne samouprave i komunalna poduzeća dobiti svu potrebnu pomoć kako bi se taj veliki posao što brže i kvalitetnije odredio. Komunalna poduzeća ojačat će se s opremom i ljudstvom. Budući da komunalna poduzeća na tim područjima nisu u mogućnosti pružati uslugu građanima niti financirati svoje vlastite troškove, dio programa sanacije će biti pomoć tim poduzećima kako bi se građani oslobodili plaćanja usluge dok se usluga doista i ne omogući i dok se  građanima ne omogući povratak u domove. Na upit o kolikim količinama otpada se radi i hoće li biti dovoljno sredstava za njegovu sanaciju, ministar Zmajlović odgovorio je da je, prema procjenama, na poplavljenim područjima oko 117 tisuća metara kubnih otpada koji treba zbrinuti. Procjena je da će za cjelokupnu sanaciju biti potrebno između 40 i 50 milijuna kuna. U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurano je 50 milijuna kuna.  Ministar se posebno osvrnuo na važnu ulogu prirode u obrani od poplava. Istaknuo je da prirodne mjere obrane, korištenje prirodnih retencija, mogu biti vrlo učinkovite uz znatno manje troškove nego što je gradnja nasipa. To pokazuju i primjeri iz Europe u kojoj se provode projekti na načelu „Davanja prostora rijeci“, gdje se čuvaju prirodna područja uz rijeke i proširuju spajanjem odvojenih rukavaca i odmicanjem nasipa od rijeka, a koji je, primjerice uspješno realiziran u Nizozemskoj. Lonjsko polje i  Kopački rit prirodna su retencijska područja koja imaju značajnu ulogu u obrani od poplava. Prošle godine Kopački rit primio je  milijune kubnih metara vode i rasteretio Dunav i Dravu, a sada je snižen vrh vodnog vala nakon što je Una puštena u Lonjsko polje. Sava, Drava i Dunav u dijelu kojim protječu kroz Hrvatsku su među najočuvanijima u Europi. Iako smanjena nasipima značajno ublažavaju djelovanje velikih voda te je stoga važno takva područja očuvati i unaprjeđivati gdje god je moguće. Klimatske promjene značajan su faktor pri pojavi nepogoda i katastrofa. Europa procjenjuje da bi upravo klimatske promjene do 2100. godine mogle prouzročiti štete od poplava koje će Europu koštati čak do 21,5 milijardi eura godišnje.  Sprječavanje i ublažavanje klimatskih problema stoga su europski prioritet. Europa je za borbu s klimatskim promjenama u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju izdvojila čak 20% proračuna, gotovo 200 milijardi eura. To je 3 puta više nego u prethodnom proračunskom razdoblju i to jasno pokazuje važnost ovog pitanja.  Ministarstvo okoliša upravo radi na Strategiji niskougljičnog razvoja  kojom će se hrvatski gospodarski i socijalni razvoj usmjeriti prema društvu s niskim emisijama stakleničkih plinova. Uz tu važnu strategiju u pripremi je Strategija prilagodbe klimatskim promjenama. Provode se i projekti energetske obnove objekata, kao i sufinanciranje nabave hibridnih i električnih vozila za pravne osobe i građane. To je ulaganje s dugoročnim uštedama, stvaranjem cijelog spektra novih radnih mjesta i nebrojenim pozitivnim posljedicama za prirodu i u konačnici za našu kvalitetu života, zaključio je Zmajlović.