Vlada je prošli tjedan izmijenila Uredbu o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknade na emisiju u okoliš oksida sumpora izraženih kao sumporov dioksid i oksida dušika izraženih kao dušikov dioksid. Uredba je izmijenjena tako da industriji uštedi 7,6 milijuna kuna koje uplaćuju u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Naime, industriji je omogućeno da za emisije sumporovog dioksida i dušikovih oksida plaća manje. Jedinična naknada za tonu emisije tih plinova bila je 310 kuna, a od prošlog tjedna svedena je na nula kuna. Ova odluka slijedi novi Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša koji je s ciljem rasterećenja obveznika, podignuo vrijednosti pragova za ispuštanje SO2 i NO2. Tako je vrijednost praga ispuštanja za SO2 umjesto dosadašnjih 100 kg podignuta na 3.000 kg godišnje, dok je vrijednost za NO2 umjesto 30 kg novim Pravilnikom podignuta na 600 kg godišnje. To vrijedi za emisije od 1. siječnja 2015. U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode kažu da je cilj mjera koje provode ukidanje parafiskalnih nameta koji opterećuju gospodarstvo svugdje gdje je to moguće te da su gospodarstvenici u njihovom resoru paketom mjera do sada rasterećeni za 130 milijuna kuna. "Industrijska postrojenja i ostali operateri i dalje imaju obvezu udovoljavanja graničnih vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u otpadnim plinovima sukladno propisima prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora. To znači da odluke koje se odnose na emisije SO2 i NO2 neće utjecati na kvalitetu zraka u Hrvatskoj", kažu u MZOIP-u.
Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj pozdravlja ovakve zakonske promjene i naglašava da, iako nisu sudjelovali u donošenju Pravilnika, pozdravljaju mjere jer korekcije cijena nemaju nikakve štetne utjecaje na zdravlje ljudi, okoliš i održivi razvoj jer se dozvoljeni limiti emisija nisu promijenili i stoga se neće povećati emisije štetnih plinova kako bi se moglo protumačiti. Jedino se mijenjaju iznosi koji se uplaćuju u Fond.
"Kao organizacija gospodarstva koja je dobro upoznata s teškoćama kojima je tijekom krize gospodarstvo bilo izloženo, pozdravljamo ovu odluku. Iako moram naglasiti da se ne radi o velikim uštedama, svaka dobra namjera koja dovodi do rasterećenja gospodarstva je dobro došla. Ipak, moram naglasiti da se radi o privremenoj mjeri te će se ona po svemu sudeći ponovo uvesti čim se za to stvori prilika, odnosno dođe do stvarnog oporavka gospodarstva. S obzirom na to da smo kao organizacija više puta naglašavali kako se ne slažemo s načinom trošenja sredstava Fonda te kako se ta sredstva ne troše namjenski, već se troše nerazvojno pa onda i suprotno održivom razvoju, smatramo da je smanjenje prihoda Fonda na račun gospodarstva dobrodošla promjena", kazala je na naš upit Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.