U sklopu obuhvatnog paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu Vlada je, uz europska sredstva, osigurala dodatnih 225 milijuna eura nacionalnih sredstava kojima se energetski može obnoviti oko 300 višestambenih zgrada i 10.000 obiteljskih kuća.
Sudeći prema odazivu na dosad objavljene natječaje za energetsku obnovu, jasno je da postoji velika zainteresiranost građana za ovu mjeru te da mnogi od njih već imaju spremnu dokumentaciju i čekaju raspisivanje natječaja, objavljeno je na stranicama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI). Sredstva će se osigurati kroz prihode od prodaje emisijskih jedinica u Hrvatskoj koji će se uplaćivati u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) u 2023. godini.
Natječaji će biti raspisati u rujnu. Za energetsku obnovu višestambenih zgrada neoštećenih u potresu predviđena je alokacija od 80 milijuna eura. Za energetsku obnovu obiteljskih kuća pak predviđena je alokacija od 120 milijuna eura.
Prihvatljivi troškovi
"Ovim natječajima podupirat će se mjere na poboljšanju energetske obnove zgrada u skladu sa Zakonom o gradnji (izrada potrebne projektne dokumentacije, energetski certifikat i/ili glavni projekt, povećanje toplinske vanjske ovojnice, unaprjeđenje tehničkih sustava zgrade, grijanje/hlađenje/ventilacija/klimatizacija/priprema potrošne tople vode, sustav rasvjete, sustav automatizacije i upravljanja zgradom, uvođenje obnovljivih izvora), kao i horizontalne mjere (provedba novih/rekonstrukcija postojećih elemenata pristupačnosti, mjere ugradnje elemenata zelene infrastrukture, urbane održive mobilnosti i elektromobilnost). Postotak subvencioniranja ovisit će o stupnju obnove, odnosno pojedinačne mjere na obiteljskim kućama podupirat će se u iznosu od 40 posto prihvatljivih troškova, dok će se integralna energetska obnova podupirati do 60 posto, a dubinska i sveobuhvatna do 80 posto prihvatljivih troškova – i za obiteljske kuće i za višestambene zgrade", javlja MPGI.
FZOEU će u prosincu raspisati i natječaj za suzbijanje energetskog siromaštva, s alokacijom od 25 milijuna eura, kojim je predviđena obnova dodatnih tisuću kuća.
Provedba, uz energetsku obnovu, predviđa i mjere poboljšanja konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata u slučajevima gdje se za to ukaže potreba. Troškovi obnove sufinancirat će se u stopostotnom iznosu.
Ovim se predviđena sredstva za energetsku obnovu stambenog fonda zgrada iz jesenskog paketa, dobivena od očekivanog prihoda od prodaje emisijskih jedinica u Hrvatskoj, povećavaju sa 131 milijun eura na 225 milijuna eura.
Projektna dokumentacija
Ujedno, sredinom ožujka bit će raspisane poziv za energetsku obnovu zgrada javnog sektora neoštećenih u potresu s alokacijom od 40 milijuna eura. Ovim sredstvima će se do drugog tromjesečja 2026. godine obnoviti najmanje 288.000 m2, tj. 50 zgrada javnog sektora. S intenzitetom sufinanciranja do 60 posto podupirat će se integralna energetska obnova, a dubinska i sveobuhvatna obnova do 80 posto za radove i usluge nadzora.
U drugom tromjesečju ove godine planirana je i objava natječaja za energetsku obnovu višestambenih zgrada oštećenih u potresu s alokacijom od 23 milijuna eura. Do drugog kvartala 2026. obnovit će se najmanje 45.000 m2, tj. 50 višestambenih zgrada oštećenih u potresu.
Planirani intenzitet sufinanciranja za izradu projektne dokumentacije i upravljanje projektom bit će najviše 100 posto, dok je za radove moguće ostvariti intenzitet potpore do 80 posto.
Dakle, ukupno se energetska obnova zgrada u Hrvatskoj podupire s 288 milijuna eura.
Smanjenje emisija
Energetska učinkovitost jedan je od strateških prioriteta Europske unije. U Hrvatskoj, kao u i Europskoj uniji, gotovo 50 posto konačne potrošnje energije upotrebljava se za grijanje i hlađenje, od čega 80 posto u zgradama.
Provedbom energetske učinkovitosti u zgradarstvu, osim energetskih ušteda, pridonosi se gospodarskom rastu, osobito u građevinarstvu i pratećim industrijama.
Provedba programa energetskih obnova, a posebice stambenih zgrada, implicira smanjenje emisije CO2, nova zapošljavanja, povećanje sigurnosti opskrbe energijom, povećanje tržišne vrijednosti nekretnina te poboljšanje uvjeta stanovanja.
Uz energetsku obnovu podiže se kvaliteta života građana, a štednja energije pridonosi energetskim i okolišnim ciljevima Hrvatske i EU-a.
