„Poljoprivreda je vrlo važna za niskougljični razvoj jer se iz tog sektora emitira oko 13% ukupne emisije stakleničkih plinova. Smanjenje tih emisija u poljoprivredi može se ostvariti, primjerice, primjenom energetske učinkovitosti u ribarstvu, manjom uporabom dušičnih gnojiva i održivom proizvodnjom hrane. Klimatske promjene s kojima smo suočeni prilika za novi pristup razvoja poljoprivrede koja će se bazirati na principima održivog razvoja. Ujedno to je i prilika za stvaranje novih radnih mjesta u sektoru poljoprivrede", izjavio je na današnjoj radionici o izradi i provedbi Strategije niskougljičnog razvoja RH za razdoblje do 2030. i s pogledom na 2050. zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Hrvoje Dokoza. Četvrta po redu radionica je održana za predstavnike iz sektora poljoprivrede i šumarstva u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. Nositelj izrade Strategija niskougljičnog razvoja Hrvatske je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Strategija je važna za razvoj Hrvatske jer se njena provedba proteže kroz sektore energetike, industrije, prometa, zgradarstva, poljoprivrede, šumarstva i gospodarenja otpadom te je u njenu izradu potrebno uključiti sve zainteresirane javnosti. Sektor poljoprivrede i šumarstva važan je zbog činjenice da može doprinijeti povećanju obnovljivih izvora energije, primjerice, proizvodnjom biogoriva i biomase, no time se ne smije ugroziti održiva proizvodnja hrane. Tako se ujedno i doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova. Količina štetnih emisija može se smanjiti i okretanjem prema ekološkoj poljoprivredi, manjim korištenjem umjetnih gnojiva i promjenama u stočarstvu. Poljoprivreda direktno ovisi o klimatskim faktorima te klimatske promjene snažno utječu na proizvodnju hrane. A i sama poljoprivreda, počevši sa svakim pojedinim gospodarstvom, ima važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Stoga je sposobnost prilagodbe na klimatske promjene i održivu proizvodnju veliki izazov za poljoprivredu i ruralna područja. EU je postavila klimatske i energetske ciljeve za 2030. u pogledu konkurentnog, sigurnog i niskougljičnog gospodarstva. Obvezujući ciljevi uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40% u odnosu na 1990. i udio obnovljivih izvora energije od najmanje 27% u ukupnoj potrošnji energije. Kao poželjan premda ne i obvezujući cilj ističe se povećanje energetske učinkovitosti za 27%. Gledajući iz tog konteksta izrada Strategije niskougljičnog razvoja RH predstavlja ključni dokument društveno-gospodarskog razvoja Hrvatske, zaključuje se u priopćenju MZOIP-a.