Nova mantra iz Bruxellesa glasi: energetska učinkovitost je prioritet, moglo bi se ukratko sumirati ono što su mogli danas čuti polaznici HGK-ove ESG akademije, koji su danas slušali o energetici. Revidirana Direktiva o energetskoj učinkovitosti, koja je na snagu stupila u listopadu 2023. i u roku dvije godine treba biti prenesena u nacionalno zakonodavstvo restriktivnija je nego ijedna prije nje – ono što su ranije bili preporučeni ciljevi smanjenja potrošnje energije, sada postaju obvezni ciljevi, naglasila je Vesna Bukarica iz EIHP-a.
A cilj je obvezujuće smanjenje potrošnje energije od 11,7% do 2030. u odnosu na 2021. što za Hrvatsku znači 5,86 Mtoe. Iz toga proizlazi da se potrošnja energije u manje-više deindustrijaliziranoj hrvatskoj ekonomiji mora dodatno smanjivati! U javnom sektoru potrošnja energije bi trebala padati po stopi od barem 1,9 % godišnje u odnosu na baznu 2021., uz sveobuhvatno proširenje obveze energetske obnove zgrada na sve javne zgrade.
Što to znači za tvrtke?
Sve tvrtke s prosječnom potrošnjom iznad 23,6 GWh godišnje morat će uvesti ISO 50 001 certifikat o upravljanju energijom, dok će oni s potrošnjom većom od 2,7 GWh biti obveznici energetskog pregleda i izrade akcijskog plana s preporučenim mjerama uštede energije. Svi vlasnici podatkovnih centara snažnijih od 1 MW morat će dostaviti podatke o svojstvima centra do sredine rujna ove godine u smislu grijanja i hlađenja, te se od njih očekuje da ubuduće obavezno iskorištavaju otpadnu toplinu. Gradovi s više od 45.000 stanovnika morat će primjenjivati mjere energetske učinkovitosti.
Centralni toplinski sustavi snažniji od 5 MW koji ne ispunjavaju kriterije energetske učinkovitosti, od početka iduće godine morat će izraditi planove kako da je postignu. Veći sustavi, i oni koji prolaze rekonstrukciju morat će zadovoljavati kriterije pri čemu ne smije doći do povećanja potrošnje fosilnih goriva (osim prirodnog plina) do 2030., što će biti izazovno postići.
Uštede će biti moguće postići mjerama fokusiranim na opskrbljivača energijom, alternativnim ili kombiniranim mjerama, kao što je sada. Značajan fokus Direktive je i na energetskom siromaštvu, a računa se da je u nas 12% takvih kućanstava, na koje bi trebale biti fokusirane uštede i to „iza brojila“, a ne 'mekim mjerama', kao do sada. Kad je riječ o energetskoj učinkovitosti zgrada, odnosno Direktivi o energetskim svojstvima zgrada, valja istaknuti da se računa na prelazak sa skoro ugljično-neutralnih zgrada (nZEB) na zgrade nultih emisija. Dakle, osim primjene OIE moguće je grijanje osigurati CTS-om, ali samo ako je energetski učinkovit. Ta je direktiva po mišljenju struke prilično nerealistična, zbog 'nabrijanih' ciljeva.
Nerealne brojke u NECP-u
Na radionici se u par navrata postavilo pitanje realiteta energetskih ciljeva Nacionalnog energetskog klimatskog plana, koji je obvezujući a uskoro će se naći na javnoj raspravi. Sudionici su naveli da je takav eksponencijalan rast potrošnje električne energije nerealan za Hrvatsku, posebno ako se uzme u obzir i rast energetske učinkovitosti te sporu elektrifikaciju prometa.
Na tematskom okruglom stolu Tomislav Novosel iz REGEA-e je je komentirao da je cilj o energetskim uštedama od 1,9% godišnje realno ostvariv, međutim stopa energetske obnove od 3% godišnje nerealan radi manjka radne snage, sporosti javne nabave i nezainteresiranosti privatnog kapitala za takve projekte. U sektoru hlađenja uštede će biti teže postići, rekao je Novosel i dodao da su cijene energije duboko ispod tržišnih, što produžava period povrata investicije. Grantovi polako presušuju tako da bi javni novac trebalo orijentirati na JPP i PPA ugovaranje. Jedinice lokalne samouprave nemaju adekvatnih mehanizama za provedbu svojih planova, naveo je Novosel.
Marko Križanec iz ENERGO-a naveo je da taj distributer i opskrbljivač namjerava napraviti fotonaponsku elektranu na odlagalištu otpada i dizalicu topline, a dosadašnje uštede bez poteškoća je postizao sudjelujući u projektu obnove toplinske mreže Digi Heat. Goran Đoreski iz tvrtke Digital Reality komentirao je da je kod podatkovnih centara cijena električne energije čak 60% OPEX-a, a kad je riječ o energetskoj učinkovitosti, glavni problem po njemu nisu podatkovni centri koji kontinuirano povećavaju učinkovitost nego sobe sa serverima koje čine 90% prometa, a imaju i do 300% veću potrošnju energije od podatkovnih centara. Cilj bi trebao biti gašenje takvih potrošača i prebacivanje na podatkovne centre koji pružaju istu uslugu s učinkovitošću od 1,9 do 1,2, što je izvrsno. Tina Jakaša iz Petrola govorila je o ugovorima za kupnju električne energije (PPA) koje ta tvrtka nudi, te velikom rastu sunčanih elektrana za samoopskrbu.
