S više od 0,7% energetski obnovljenog građevinskog fonda zgrada Hrvatska je otprilike u prosjeku Europske unije koji iznosi 1% ukupnog fonda. Taj postotak će rasti kada mu se pribroje brojne aktualne investicije. Iz Fonda solidarnosti za obnovu od potresa ugovoreno je svih 1,1 milijarde eura, a značajan dio tog novca iskorišten je i za energetsku obnovu zgrada, što je pokrenulo masovne investicije.
Ukupno je ugovoreno 1.300 projekata na području zahvaćenim s dva velika potresa, od čega je ugovoreno 233 cjelovite obnove. Ukupna vrijednost radova koji će se izvesti je veća od dvije milijarde eura, a kroz to bit će obnovljeno više od milijun četvornih metara prostora, rečeno je na konferenciji Zeleni plan koja se održala u organizaciji Motus medije i portala Zgradonačelnik.
Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu u MPUGDI-u rekla je da bi u rujnu ili listopadu trebao biti raspisan novi natječaj za energetsku obnovu obiteljskih kuća iz programa utjecaja na klimatske promjene. Građanima će biti sufinancirano 40% za pojedinačne mjere obnove, a taj postotak se penje i na 80% ako zgrada uloži u dubinsku obnovu – seizmičku, protupožarnu i tsl.
Računa se da će se u naredne dvije godine u energetsku obnovu za grantove biti uloženo i 120 milijuna eura, međutim kako su radovi jako poskupjeli još se ne može govoriti o gornjoj granici sufinanciranja, koja će biti naknadno odlučena.
Slovenski poučak
Za razliku od Hrvatske koja daje velike subvencije i nije sustavna Slovenija daje 20 do 30% subvencije zgradama, energetski siromašnim građanima i više, a cilja se da je poziv Eko sklada otvoren tijekom cijele godine. „Kada u Fondu ponestane novca, mi 'dotočimo'“, lakonski je komentirao Erik Potočar iz Ministarstva za okolje, podnebje i energiju. Zato se Slovenija može pohvaliti s kontinuirano rastućim interesom za sunčane elektrane.
Grad Osijek će primjerice građanima sufinancirati 1% kamate za kredit za energetsku obnovu. Od 17 prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kandidiranih višestambenih zgrada, prošle su samo tri. Zagreb takvu mjeru tek promišlja, a u narednom periodu posvetit će se suzbijanju energetskog siromaštva kao prvi grad koji je napravio akcijski plan u tom smjeru. Od tisuću objekata pod njegovim upravljanjem u gradu Zagrebu je do sada obnovljeno ili je u obnovi 80-ak zgrada javne namjene.
Grad Zagreb će sufinancirati energetski siromašne
Ivan Ivanković iz Grada Zagreba procijenio je u to uloženo 420 milijuna eura preko kredita HBOR-a, FZOEU i sl. Do 2030. u planu je obnova 17% ukupnog fonda javnih zgrada. Za obnovu 200 do 250 zgrada bit će potrebno 450 do 500 mil. eura. Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet rekao je da grad namjerava za to uzeti kredit EIB-a i izdati zelene obveznice. Grad u suradnji s REGEA-om radi na instalaciji fotonaponskih elektrana i dizalica topline u energetsko obnovljene objekte.
Velimir Šegon iz REGEA-e se zauzeo za sustavnu politiku poticanja energetske obnove i cjelovitu obnovu koja podrazumijeva i ugradnju zelenih energetskih rešenja kao što su dizalice topline i fotonaponske elektrane. Umjetno prigušene cijene električne energije i plina su destimulativne za energetsku obnovu i instaliranje sunčanih elektrana na krovove, a građani su populističku varku ionako platili s 900 mil. eura dokapitalizacije HEP-a.
Povrat ulaganja u sunčane elektrane bez poticaja i uz sadašnje cijene vraća se za 12 do 15 godina, ovisno o lokaciji, a kada bi cijena bila tržišna građanima bi se ulaganje vratilo za tri do četiri godine. HEP i država bi građane trebali motivirati brzom mogućnosti priključenja, zaključeno je. Nenad Ukropina iz Enna Opskrbe konstatirao je da s postojećim cijenama električne energije na burzi nema potrebe sufinancirati ugradnju sunčanih elektrana, a Dalibor Borovička iz Daikina je naglasio da su dizalice topline vrlo isplativa investicija, posebno za veće objekte.
