S ciljem osvještavanja o ključnim klimatskim pitanjima, postizanja energetske uštede i klimatske neutralnosti do 2050. godine, Hrvatski savjet za zelenu gradnju održao je Ljetnu zelenu radionicu koja je okupila gotovo 70 predstavnika iz područja graditeljstva, energetike, gospodarstva, javne uprave i akademske zajednice.
Sudionicima radionice predstavljena su dva aktualna projekta usmjerena prema ostvarenju nižih razina emisija CO2 unutar građevinskog sektora, ubrzanju prihvaćanja odredbi Europskog zelenog plana te provođenja inicijativa energetske obnove višestambenih zgrada.
Projekt Retrofit HUB usmjeren je na energetsku obnovu višestambenih zgrada kroz educiranje i podizanje svijesti stanara, predstavnika stanara, upravitelja zgrada te stručnjaka iz privatnog sektora o načinima provedbe inicijativa obnove, tijeku te postupcima prijava i provedbe, instalacijama, materijalima i načinu verifikacije kvalitete provedene obnove. Projekt ističe dobrobiti energetske obnove kroz važnost utjecaja na klimu, klimatsku otpornost, prilagodbu te pojašnjenje energetske učinkovitosti, priopćeno je iz agencije Bolder.
Izgrađeni okoliš
"Naime, višestambene zgrade predstavljaju oko 35 posto ukupnog stambenog fonda u Hrvatskoj. Sve te zgrade izgrađene su prije trenutnih tehničkih propisa i odgovorne su za 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisije CO2. Bez povećanja stope energetske obnove višestambenih zgrada, teško možemo postići dekarbonizaciju i ciljeve klimatske neutralnosti do 2050. godine", smatra Aleksandar Jelovac, voditelj projekata u Hrvatskom savjetu zelenu gradnju.
Projekt BuildingLife potiče suradnju između privatnog i javnog sektora s ciljem promjene u europskim politikama koje se odnose na ukupni utjecaj zgrada na okoliš, iz perspektive ugljika i ostalih čimbenika, u cjeloživotnom ciklusu izgrađenog okoliša.
Projekt je ključan za ostvarenje dekarbonizacije i postizanje ciljeva klimatske neutralnosti, jer omogućava brži gospodarski oporavak i pozitivan utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš.
Cjeloživotni ugljik
"Cilj je ubrzanje dekarbonizacije zgrada do 2050. te borba protiv emisija CO2 u operativnoj fazi zgrade sve do previđenog utjecaja emisija nastalih zbog korištenog materijala i samog procesa gradnje. Velika većina ukupnog fonda zgrada u EU je stara i neučinkovita. Stoga kroz ovaj projekt izrađujemo 'Nacionalni putokaz za ostvarenje nižih emisija cjeloživotnog ugljika' koji uključuje pregled pozitivnih međunarodnih praksi, nacionalnog zakonodavstva, pregled stanja na tržištu, kao i transformaciju tih istih okvira u Hrvatskoj implementacijom cjeloživotnog ugljika, kako bi se postigli ciljevi dekarbonizacije i proveo ambiciozni Europski zeleni plan", istaknula je Josipa Arapović, voditeljica projekata u Hrvatskom savjetu za zelenu gradnju.
"Kao proizvođač građevinskih materijala podržavamo oba projekta, jer je to jedini način da povežemo sve dionike graditeljstva. A dekarbonizacije neće biti ako se svi dionici ne sjednu za stol i dogovore svaki svoje obveze. Pri tome smatramo ključnim da javni sektor počne zahtijevati kriterije zelene javne nabave, da primjerom pokažu smjer. Glavna tema Hrvatskog foruma o održivoj gradnji još je 2015. godine bila zelena javna nabava u graditeljstvu, a to još nije zaživjelo. Trebali bismo odraditi barem jedan pilot-projekt, da se uvjerimo da to možemo, mislim da bi nam onda bilo lakše krenuti prema dekarbonizaciji", istaknula je Julija Škoro, direktorica održivosti u tvrtki Holcim Hrvatska.
