Zahvaljujući dosadašnjim investicijama u javne i privatne zgrade ugodniji život s manjom potrošnjom energenata ima oko 17.000 kućanstva i cca 70.000 djece. Do kraja ove godine planira se i objava poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća, pri čemu će financijska sredstva za navedeni poziv iznositi 30 milijuna eura, a radi se o prvom pozivu koji se planira u potpunosti financirati EU sredstvima.
Sustav obveza energetskih ušteda
Državni tajnik u ministarstvu energetike i zaštite okoliša Ivo Milatić govorio je o sustavu obveza energetskih ušteda koji će omogućiti da se opskrbljivači energijom pojave kao pružatelji alternativnih mjera energetske učinkovitosti. "nadamo se da će se kroz to generirati velik broj atraktivnih projekata, posebno kod ugroženih kupaca energije i na područjima od posebne državne skrbi", rekao je on. Milatić je dodao da se zahvaljujući 600 mil. kn poticaja za energetsku učinkovitost i primjenu OIE u industriji i poduzetništvu očekuju ulaganja od milijardu kuna i uštede od 188,5 GWh električne energije, što je ekvivalent snazi bazne elektrane od 25 MW. To će ministarstvo u narednim mjesecima raditi na stvaranju preduvjeta da se uspostavi trgovina energetskim uštedama.
Izazovi u provedbi
Čelnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš je istaknuo da je prolaznost po pozivima porasla s 10% na 90% otkada je Fond počeo pružati savjetodavne usluge prijaviteljima. Fond je lani sredstva s početnih 360 mil. kn namijenjenih za javne zgrade povećao za tri puta.
Energetsku obnovu zgrada prate brojni izazovi koju uključuju nedostatak kvalificirane radne snage od gotovo 30.000 radnika, nedostatan broj građevinskih tvrtki, rast cijena za toplinsko-izolacijski materijal od 15 posto, rast cijena radova od prosječno 8%, pri čemu pojedine ponude izvođača premašuju i 30 posto procijenjenu vrijednost radova. Kažu i da je dosta poteškoća u realizaciji stvorio izmijenjeni Zakon o javnoj nabavi.
Zelena strategija za 2030.
U Ministarstvu akceptiraju te nepovoljne trendove i nastoje im nekako doskočiti da bi se energetska obnova, koja je do sad obuhvatila tek tri posto ukupnog fonda zgrada u javnom sektoru, neometano uspješno nastavila. Iz MGIPU poručuju da rade na Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. po nazivom "Zelena Hrvatska", koja će služiti kao osnova za povlačenje sredstva u periodu 2021.-2027. Cilj je prelazak na pametno, kružno i klimatski otporno društvo i gradove kroz razvoj zelene infrastrukture te povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu u smjeru zgrada gotovo nulte energije.
