Po riječima Borisa Štromara, dopredsjednika Udruge za zaštitu noćnog neba, usporedimo li razinu osvjetljenosti, odnosno energije koja se troši po osobi po stanovniku u Zagrebu, trošimo tri puta više nego recimo u Beču ili u čak Berlinu. U strukovnom društvu za rasvjetu uvjereni su da će biti velikih problema u primjeni, kako kažu, najrigoroznijeg zakona u svijetu. "Želimo li recimo osvjetliti neki most ispod kojeg teče rijeka, bit će zabranjeno, želimo li osvijetliti neki put koji ide uz more ili cestu koja ide uz more, bit će zabranjeno, spomenici će imati iznimno veliki problem", kaže Slavko Krajcar, predsjednik Hrvatskog društva za rasvjetu.
Tako bi primjerice, tvrde, dubrovačke zidine, pulska Arena ili Trg svetog Marka mogli biti u mraku. U Udruzi za zaštitu noćnog neba to demantiraju i kažu da će kulturne znamenitosti i dalje biti osvjetljene ali bez nepotrebnog raspisanja svjetlosti pa će se u sektor uvesti više reda. Primjerice, javna rasvjeta i reklame ne smiju obasjavati stanove, ne smije se osvjetljavati morska površina a zrake svjetlosti ne smiju biti uperene u nebo. Ulična rasvjeta imat će prijelazni period da se uskladi s odrednicama zakona i ponešto smanji razinu osvjetljenosti te ide više na usmjereni svjetlosni snop a ne rasipanje po okolišu, koje smeta ljudima, životinjama i biljkama. Kazne će biti vrlo ozbiljne a o njima će brigu voditi komunalni redari i inspekcije. Da bi Zakon zaživio, nužno je donijeti Pravilnik koji će regulirati zone, jačinu te način osvjetljenja koji još nije na pomolu.
