Europski parlament i Vijeće prošli tjedan su postigli privremeni dogovor o smanjenju emisija i potrošnji energije u zgradama u EU-u. Dorađena Direktiva o energetskim svojstvima zgrada doprinijet će radu EU-a na dekarbonizaciji zgrada u cijeloj Uniji. To je područje u kojem će Europski zeleni plani vidljivo poboljšati kvalitetu života ljudi kod kuće i na radnom mjestu, a smanjit će im se i računi za energiju.
Zahvaljujući dogovoru povećat će se i energetska neovisnost Europe u skladu s planom REPowerEU i stvoriti poslovni uvjeti za čišće građevinarstvo u EU-u.
U revidiranoj direktivi utvrdit će se mjere koje će vladama EU-a pomoći da strukturno povećaju energetska svojstva zgrada, s posebnim naglaskom na zgradama s najlošijim svojstvima.
"Svaka članica odredit će vlastitu nacionalnu putanju za smanjenje prosječne potrošnje primarne energije stambenih zgrada za 16 posto do 2030. i za 20 – 22 posto do 2035. To je dovoljno fleksibilan pristup kako bi se uzele u obzir nacionalne okolnosti. Članice mogu slobodno odabrati na koje će se zgrade odnositi njihovi planovi i koje će mjere poduzeti", priopćila je Europska komisija.
Izuzeće od obveza
Zatim, nacionalnim mjerama morat će se osigurati da se najmanje 55 posto smanjenja prosječne potrošnje primarne energije ostvari obnovom zgrada s najlošijim svojstvima.
Kad je pak riječ o fondu nestambenih zgrada, revidirana pravila zahtijevaju postupno poboljšanje s pomoću minimalnih standarda energetskih svojstava. To će potaknuti obnovu 16 posto zgrada s najlošijim svojstvima do 2030. i 26 posto zgrada s najlošijim svojstvima do 2033. Osim toga, članice će moći izuzeti određene kategorije stambenih i nestambenih zgrada od tih obveza, uključujući povijesne zgrade ili kuće za odmor.
Također, poboljšani energetski certifikati temeljit će se na zajedničkom predlošku EU-a sa zajedničkim kriterijima kako bi se građane bolje informiralo i olakšale financijske odluke u cijelo EU-u.
"Kako bi se suzbilo energetsko siromaštvo i smanjili računi za energiju, financijske mjere morat će poticati i pratiti obnove te biti usmjerene posebno na ugrožene kupce i zgrade s najlošijim svojstvima jer u njima živi veći udio energetski siromašnih kućanstava. Članice će morati predvidjeti zaštitne mjere za stanare kako u ranjivim kućanstvima ne bi došlo do deložacija zbog nerazmjernih povećanja najamnine nakon obnove", izvijestila je EK.
Putovnice za obnovu
Revidirana Direktiva o energetskim svojstvima zgrada sadržava mjere za poboljšanje strateškog planiranja obnova i instrumente za provedbu takvih obnova.
U skladu s dogovorenim odredbama članice će pripremiti nacionalne planove obnove zgrada u koje će biti uključena nacionalna strategija za dekarbonizaciju fonda zgrada i mjere za uklanjanje preostalih prepreke, kao što su financiranje, osposobljavanje i privlačenje kvalificiranijih radnika; uvesti nacionalne sustave putovnica za obnovu zgrada kako bi se vlasnicima zgrada pomoglo u da postupno obnove svoje zgrade u zgrade s nultim emisijama te uspostaviti jedinstvene kontaktne točke za vlasnike nekretnina, male i srednje tvrtke i sudionike u vrijednosnom lancu obnove kako bi im se pružila namjenska i neovisna potpora i smjernice.
Osim toga, dogovor će pomoći EU-u da postupno ukine kotlove na fosilna goriva. Subvencije za ugradnju samostalnih kotlova na fosilna goriva nakon 1. siječnja 2025. više neće biti dopuštene.
Revidirana direktiva uvodi jasnu pravnu osnovu prema kojoj članice mogu utvrditi zahtjeve za izvore topline na temelju emisija stakleničkih plinova, vrste goriva koje se koristi ili minimalnog udjela obnovljive energije koja se upotrebljava za grijanje. Članice će morati donijeti i posebne mjere za postupno ukidanje fosilnih goriva u grijanju i hlađenju kako se kotlovi na fosilna goriva do 2040. više uopće ne bi koristili.
Pravo na priključak
Dogovor će potaknuti širenje rješenja za održivu mobilnost zahvaljujući odredbama o provođenju vodova, postavljanju mjestâ za punjenje električnih vozila i uvođenju parkirališnih mjesta za bicikle. Unaprijed provedeni vodovi postat će norma za nove i obnovljene zgrade. Tako će se olakšati pristup infrastrukturi za punjenje i doprinijeti klimatskim ambicijama EU-a.
Osim toga, postrožit će se zahtjevi u pogledu broja mjesta za punjenje u stambenim i nestambenim zgradama. Članice će morati ukloniti prepreke za postavljanje mjesta za punjenje kako bi "pravo na priključak" zaživjelo u praksi. Općenito, mjesta za punjenje morat će omogućiti pametno i, prema potrebi, dvosmjerno punjenje. Naposljetku, osigurat će se dovoljno parkirnih mjesta za bicikle, uključujući teretne bicikle.
Revidirana direktiva omogućit će da zgrade s nultim emisijama postanu novi standard za nove zgrade. U skladu s dogovorom sve nove stambene i nestambene zgrade moraju imati nultu stopu emisija iz fosilnih goriva u krugu zgrade. To vrijedi od 1. siječnja 2028. za zgrade u javnom vlasništvu i od 1. siječnja 2030. za sve druge nove zgrade, uz mogućnost posebnih izuzeća.
Odgovarajuća ravnoteža
Članice će se morati pobrinuti i da nove zgrade budu spremne za Sunčevu energiju, što znači da moraju biti prikladne za postavljanje krovnih fotonaponskih i solarnih toplinskih instalacija. Ugradnja instalacija za Sunčevu energiju postat će norma za nove zgrade.
Na postojećim javnim i nestambenim zgradama od 2027. morat će se postupno postavljati instalacije za Sunčevu energiju, ako je to tehnički, ekonomski i funkcionalno izvedivo. Takve će odredbe stupiti na snagu u različitim trenucima ovisno o vrsti i veličini zgrade.
"Zelena tranzicija bit će uspješna samo ako promijeni živote ljudi nabolje. Želimo pomoći ljudima da svoje domove učine energetski učinkovitijima, udobnijima i zdravijima. Građani će svakako imati koristi: zgrade će postati energetski učinkovitije, a računi za energiju i emisije stakleničkih plinova će se smanjiti. Današnji dogovor predviđa odgovarajuću ravnotežu između europskih standarda, nacionalne provedbe, osobne autonomije i financijske potpore", izjavio je Maroš Šefčovič, izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan, međuinstitucijske odnose i predviđanja.
"Poboljšanje energetskih svojstava zgrada ključno je za postizanje klimatske neutralnosti i donijet će konkretne koristi našim građanima. Obnove su ulaganja u bolju budućnost. Poboljšat će kvalitetu života, omogućiti ljudima da ušteđevinu ulažu drugdje i potaknuti naše gospodarstvo. Uvjerena sam da će današnji dogovor potaknuti val obnove u cijeloj Uniji, a ujedno će se voditi računa o raznolikosti fonda zgrada EU-a", istaknula je Kadri Simson, povjerenica za energetiku.
Sad je na Europskom parlamentu i Vijeću da formaliziraju privremeni dogovor, nakon čega će novi akt biti objavljen u Službenom listu Europske unije i stupiti na snagu.
