Bez inženjera nema energetske tranzicije ni bilo kakvog razvoja

Autor: B.L. Objavljeno: 24.03.2023. 🕜 10:57 Lokacija: Vodice
  • Panoramska fotografija Vodica (foto: BL, ožujak 2019.) 

• Vodice, Šibensko-kninska županija, Dalmacija
    Izvor: B.L.
  • Sudionici Dana inženjera strojarstva 2023. (foto: BL, ožujak 2023.)

• HKIS, stručni skupovi, inženjeri
    Izvor: B.L.

Dani inženjera strojarstva posvećeni su izazovima energetske tranzicije i ulozi strojarstva, ali i svih inženjera u tim procesima

Energetska kriza svakako je izazov za inženjerstvo i inženjere svih struka jer će njezine posljedice trebati dugo rješavati. Inženjeri su pri tome jedini koji mogu ponuditi takva rješenja i koji znaju kako ih primijeniti, ali najčešće na odlučuju o tome kada će to biti. Naime, utjecaj politike na energetske vizije je nemjerljiv. S druge strane, sve je manje zanimanje za inženjerstvo i inženjerske studije u cijeloj Europi i ključno pitanje inženjerstva danas je tko se njime uopće bavi. Bili su to neki od glavnih naglasaka s okruglog stola pod nazivom 'Energetska kriza kao izazov u inženjerstvu' koji je održan u uvodnom dijelu 8. međunarodnog kongresa 'Dani inženjera strojarstva'. Brojni sudionici imali su prigodu prikazati zanimljive ostvarene projekte i novosti u području energetike, energetske učinkovitosti, strojarskih tehnologija i tehničke regulative.
 

 

Riječ je o trodnevnom stručnom skupu koji se održava u organizaciji Hrvatske komore inženjera strojarstva i koji je ove godine posvećen upravo strojarstvu i energetskoj tranziciji. "Ovogodišnje teme su strojarstvo i energetska tranzicija. Strojarstvo je svima poznata tema, a energetska tranzicija je ono u čemu se u ovom trenutku nalazimo mi i cijela Europa. Energetska tranzicija sada je postalo pitanja imati ili nemati energiju i po kojim cijenama," istaknuo je u svojem pozdravnom govoru Antun Oklopčić, dipl. ing., predsjednik HKIS-a.
 

Ekologija i obnovljivi izvori moraju ići ruku pod ruku

Sve veći broj projekata za iskorištavanje obnovljivih izvora uzrokuje sve veće nesuglasice kada je riječ o zaštiti okoliša. "Stoga je nužan kompromis između onoga kako zaštititi prirodu i bioraznolikost i kako ostvariti sve predviđene projekte obnovljivih izvora," napomenuo je dr. sc. Ivan Andročec, direktor Sektora za strategiju i razvoj HEP-a. Pri tome je upravo HEP taj koji trenutačno razvija najviše projekata u području obnovljivih izvora. Tako je u pogon već pušteno sedam sunčanih elektrana ukupne snage 19,5 MW, u gradnji su još četiri takve elektrane ukupne snage 31,4 MW, od čega je gradnja SE Donja Dubrava pred završetkom, a u planovima su još tri takva postrojenja. Tu je i ambiciozan projekt prve hrvatske plutajuće sunčane elektrane na akumulacijskom jezeru HE Dubrava.
Kada je riječ o energiji vjetra, uz već postojeću VE Korlat (uz koju se također gradi sunčana elektrana), vodeća domaća energetska tvrtka razvija i projekte VE Bradarić kosa snage 58/72 MW i VE Zelovo snage 30 MW. Tu su i projekti malih hidroelektrana, od čega je gradnja MHE Otočac već započela, a u planu su i MHE Mala Peruča (2,6 MW) i MHE Vinodol Dolac (4,2 MW).
Pokraj TE Jertovec trebalo bi se graditi prvo hrvatsko elektrolizatorsko postrojenje, snage 5 MW i to u sklopu projekta 'Dolina vodika Sjeverni Jadran', a uz postojeća dva baterijska sustava za pohranu energije (u zgradi sjedišta HEP-a i uz SE Vis), u planu su još tri na otocima Uniju i Lošinju i pokraj spomenute TE Jertovec.
U narednih nekoliko godina trebali bi biti ostvareni projekti revitalizacije HE Senj, čime će joj se snaga povećati za 10%, a i HE Varaždin dok se slični projekti planiraju za HE Rijeka i HE Orlovac. Time se razmjerno jednostavnim tehničkim mjerama na istom prostoru i u istim gabaritima postrojenja povećava njihova izlazna snaga. Prva faza trenutačno najvećeg HEP-ovog projekta, HES Kosinj / HE Senj 2 trebala bi biti dovršena do 2028. godine, a riječ je o gradnji HE Kosinj.

 

Pri kraju je još jedan značajan HEP-ov projekt - gradnja novog kombiniranog kogeneracijskog postrojenja u EL-TO Zagreb. To bi postroenje, kako je najavio direktor HEP Proizvodnje, mr. sc. Robert Krklec, u pogon trebalo biti pušteno do početka sezone grijanja 2023./2024.

No, obnovljivi izvori ne odnose se samo na proizvodnju električne energije, već i na proizvodnju toplinske energije. Jedan od najkorištenijih izvora pri tome je energija iz neposredne okolice (zraka, tla i vode) za čije iskorištavanje služe dizalice topline. No, velike izazove za struku u tom području predstavljaju nedavno predložena ograničenja koja se uvode za radne tvari, upozorio je prof. dr. sc. Vladimir Soldo s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Zato će se nove dizalice topline ponajviše osnivati na primjeni prirodnih radnih tvari.
 

Rješenja za energetsku tranziciju

Istodobno s energetskom krizom odvija se energetska tranzicija za koju su također potrebna brza rješenja, kako sve ne bi otišlo u krivom smjeru. Pri tome jedan oblik energije nipošto ne treba isključivati neki drugi, pri čemu je domaća proizvodnja nafte i plina dobar 'backup', također je naglašeno na ranije spomenutom okruglom stolu. No, postoji velika opasnost od gubitka stručnosti. Sve je manje stručnjaka sa znanjima za ostvarivanje složenih projekata, ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj Europi.

Veliko zanimanje okupljenih sudionika pokazano je za važnu novost za sve koji se bave projektiranjem, a to je eGrađevinski dnevnik, što su pokazali predstavnici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Iz programa skupa još valja izdvojiti izlaganja o projektu izgradnje fuzijskog reaktora IFMIF-DONES, promjenama u Europskoj direktivi o energetskim svojstvima zgrada (EPBD), primjenama normi, zaštiti od korozije, izvođenju projekata prema novim postupcima i modelima itd.  

Sudionici okruglog stola

 

TAGOVI