Unatoč ranom skepticizmu, cijene ugljika sve više ostavljaju traga. Danas je gotovo četvrtina globalnih emisija ugljika pokrivena cijenom ugljika, u usporedbi sa samo 7% prije deset godina. Čak 73 nacionalne i podnacionalne jurisdikcije imaju cijene ugljika, pokazuje najnovije izvješće Svjetske banke o stanju i trendovima cijena ugljika 2023.
Zapravo, možda iznenađujuće, politika određivanja cijena ugljika pokazala je izuzetnu otpornost prošle godine u uvjetima energetske krize, ekonomske nesigurnosti i geopolitičke nestabilnosti. Unatoč značajnim ekonomskim pritiscima, vlade su dale prioritet shemama trgovanja emisijama i porezima na ugljik zadržavanjem ili povećanjem politika određivanja cijena ugljika. To je u suprotnosti s prijašnjim padom, gdje su politike cijena ugljika bile ublažene, ukinute ili smanjene.
EU radikalno povećala cijenu toplog zraka i u krizi
Tijekom prijašnjih gospodarskih padova politike određivanja cijena ugljika bile su ublažene, ukinute ili smanjene, s trenutnom energetskom krizom i geopolitičkom nestabilnošću one su uglavnom zadržane ili čak proširene. Međutim, većina instrumenata nalazi se u zemljama s visokim dohotkom. Mehanizam EU-a za prilagodbu granica ugljika CBAM djeluje kao pokretač za to, a nekoliko zemalja – uključujući Kinu – navodi to kao razlog za provedbu vlastitog određivanja cijena ugljika kako bi održale trgovinu s Europom.
Zapravo, bilo je samo nekoliko slučajeva u prošloj godini u kojima su vlade ublažile cijene ugljika kao odgovor na energetsku krizu odgađanjem početka novog instrumenta (npr. Austrija), odgađanjem planiranog proširenja ili povećanja cijena (npr. Njemačka), odnosno u ukidanju poreza na ugljik (Slovenija). Od 2019. cijena 'toplog zraka' u EU radikalno je porasla.
Velika zarada na ugljiku
Sustavi trgovanja emisijama (ETS) i porezi na ugljik pokazali su se kao korisni generatori prihoda za nacionalne i regionalne vlade. U međuvremenu, politika smatra da cijene ugljika nisu dovoljno visoke; manje od 5% globalnih emisija stakleničkih plinova pokriveno je cijenom ugljika na ili iznad preporučenog raspona od 50-100 USD/t do 2030. S postignutim cijenama od prihoda iz ETS dozvola i poreza na ugljik zarađeno je gotovo 100 milijardi USD u 2022., što je pet puta više nego prije deset godina, a glavni driver prihoda bile su ETS dozvole u Europskoj uniji.
Osim toga, zahtijeva se veće prihvaćanje cijena ugljika u gospodarstvima u nastajanju. Vidi se da nekoliko vlada u gospodarstvima u razvoju uvode ili istražuju potencijal za određivanje cijena ugljika. Partnerstvo Svjetske banke za implementaciju tržišta (PMI) podupire 17 zemalja u razvoju u ovom nastojanju. Dobra ilustracija je Indonezija, koja je nedavno pokrenula svoj ETS za elektrane na ugljen, koje su dominantan izvor energije u toj zemlji, a cijene struje određuje i subvencionira država. Kanada poziva da do 2030. čak 60% emisija bude pokriveno cijenama ugljika.
