Crnogorci i Hrvati u koncesiju daju istražne prostore koji se preklapaju?!

U jeku vrlo žučnih rasprava o istraživanju nafte i plina u Jadranu, zaobilazi se činjenica da su Crnogorci odredili dio istražnih i proizvodnih blokova ugljikovodika u našim morskim i podmorskim prostorima, piše Slobodna Dalmacija. Oni računaju na čak 2020 km² u hrvatskom teritorijalnom moru, zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu (ZERP-u) i epikontinentskom pojasu, odstupajući od Protokola o privremenom režimu uz južnu granicu iz 2002. između Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, a čija je pravna sljednica Crna Gora od 2006. Crna Gora je demantirala te tvrdnje, kazavši da su se u svom tenderu za istražne prostore orjentirali na JI podmorje, prema granici s Albanijom. Prof. dr. Vesna Barić Punda, pročelnica Katedre za međunarodno pravo s Pravnog fakulteta u Splitu, i glavna urednica pomorskih karata Valerija Filipović, mag. ing. geod. iz Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu, istražile su da je protokol iz 2002., kojim je povučena crta razgraničenja u Bokokotorskom zaljevu i koji je na snazi do konačnog utvrđivanja granice, prekršen odlukom vlade Crne Gore iz 2011., a što je u suprotnosti s međunarodnim pravom i prije preuzetim međunarodnim obvezama.
Da je smjer određivanja lateralne granice crnogorskih istražnih i proizvodnih blokova prema Hrvatskoj pogrešno prikazan i da je različit od crte razgraničenja, potvrđeno je 30. listopada 2014., kada je vlada Crne Gore ipak donijela odluku o izmjeni odluke iz 2011. "Prema toj odluci, Crna Gora odustaje od raspisivanja tendera za davanje koncesije, ali samo na dijelu morskog i podmorskog prostora koji je neprijeporno hrvatsko teritorijalno more Republike Hrvatske. Tom je korekcijom obuhvaćena vrlo mala površina morskog prostora pa se tako Hrvatskoj ipak “vraća” njezinih 128 kvadratnih kilometara teritorijalnog mora. Međutim, Crna Gora i dalje računa na naša 1892 km², bez obzira što je po protokolu iz 2002., koji je na snazi, to nedvojbeno hrvatski ZERP i epikontinentski pojas" pojašnjava profesorica Vesna Barić Punda. Prvo javno nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu Hrvatska objavljuje tri godine nakon Crne Gore. Određeno je 29 istražnih prostora, čija je lateralna granica upravo ona granica iz protokola iz 2002. i ide azimutom 206 stupnjeva. Hrvatska se strogo pridržavala dogovorenog smjera lateralne granice na moru. Naši istražni prostori ugljikovodika, zbog kršenja protokola iz 2002. od strane Crne Gore, sada se poklapaju s onima koje je odredila vlada Crne Gore u onom prostoru od 1892 km².
Vrlo brzo stiže diplomatska reakcija naših susjeda. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Crne Gore 2. srpnja 2014. uputilo je Glavnom tajništvu UN-a protestnu notu. U njoj upozoravaju na: “Aktivnosti Republike Hrvatske koje su u suprotnosti s Konvencijom UN-a o pravu mora iz 1982. i drugim međunarodnim ugovorima na snazi, jer je blokove 27, 28 i 29 odlučila postaviti u cijelosti ili u jednom dijelu unutar prostora koji je za Crnu Goru sporan. Crna Gora je postupak Republike Hrvatske ocijenila jednostranim aktom koji je u suprotnosti s međunarodnim obvezama prema protokolu iz 2002.” Na koncu se postavlja pitanje zašto hrvatska javnost dovoljno ne zna o svemu, pita se Slobodna. Kriju li se možda baš u “spornom” prostoru značajne količine nafte i plina i hoće li kompanije za bušenje koje angažira vlada Crne Gore, ako se u Hrvatskoj zbog protivljenja istraživanjima odustane od eksploatacije nafte i plina, postaviti platforme na našoj strani Jadrana? Tko će platiti odštetu kompanijama za istraživanje ugljikovodika ako im Hrvatska i Crna Gora “iznajme” ista istražna polja? Crnogorci, koji su u istraživanja nafte i plina u Jadranu krenuli puno prije od nas, nesumnjivo su u prednosti, iako je Hrvatska “na papiru” u pravu, no to se toliko puta u bilateralnim odnosima na jugoistoku Europe pokazalo nevažnim. U crnogorskoj Vladi su demantirali tvrdnje Slobodne Dalmacije. "Upravo je Vlada Crne Gore, u cilju zaštite svojih interesa, uložila pregovor hrvatskoj strani i međunarodnim instancama zbog kršenja protokola prilikom raspisivanja hrvatskog tendera za davanje koncesija za istraživanje nafte i gasa u morskom području koji predstavlja spornu teritoriju“, stoji u reagiranju.
U Vladi napominju da se tender za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika ne primiče prostoru između azimuta 206 i 231, koje je sporno područje između dvije države. "Naprotiv, mi smo prvi tender orjentirali na prostor koji pokriva jugoistočni dio podmorja Crne Gore, odnosno prema granici s Albanijom. Ovo je poznato i "Slobodnoj Dalmaciji“ koja je i sama objavila je 9. rujna 2013. godine mapu istraživanja koja sama po sebi opovrgava tvrdnje iz svog teksta“, naglašeno je u reagiranju. U Vladi ističu da ostaju posvećeni pregovorima oko utvrđivanja konačnog prijedloga teksta posebnog sporazuma kojim bi se dvije države obratile Međunarodnom sudu pravde u Haagu, a u cilju dostizanja konačnog rješenja u najboljem interesu za Crnu Goru i Hrvatsku.