E.ON Hrvatska je aktivan partner hrvatskim poduzetnicima i industriji u stabilnoj i pouzdanoj opskrbi energijom te nudi brojna energetska rješenja kad je riječ o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, čulo se na E.ON-ovoj konferenciji Power Up namijenjenoj poslovnom sektoru, koja se danas održala u MSU. Predsjednik Uprave Andreas Rörig pozvao je okupljene na aktivniju participaciju kako bi se iskoristile ogromne mogućnosti energetskog tržišta Hrvatske ali je i kritično prozborio o aktualnoj situaciji.
„Energetska politika i poslovanje u prošlosti nisu dobivale primjerenu brigu. Mi smo ti koji trebamo oblikovati budućnost tržišta, ali to se ne može bez prave strategije i donošenja odluka, kao što je bilo u prošlosti. Pozivam vas da se uključite i da do jeseni dođe do promjene dizajna tržišta, da se tržište otvori i da se stvore pouzdani okvir za investicije. Postojeći tempo ulaganja u infrastrukturu nije dovoljan i potrebni su predvidivi uvjeti, jer Hrvatska se za investicije natječe s okolnim tržištima“, rekao je Rörig.
Svi trebaju moći izaći na energetsko tržište
Kao pozitivan primjer iskoraka naveo je LNG terminal na Krku koji je Hrvatska svrstao među ključnog energetskog igrača u regiji, a u budućnosti će se preko njega moći trgovati i vodikom, te pozvao da se svim sudionicima na tržištu, od najvećih pa do običnih građana i energetskih zajednica omogući participacija na tržištu.
E.ON je prisutan na 15 tržišta i ima 50 milijuna kupaca, a na više od 1,6 milijuna kilometara elektroenergetske mreže ima instalirano više od 900.000 proizvodnih postrojenja. U Hrvatskoj iskorak je napravio s 50 MW sunčanih elektrana, od čega polovinu čine manji kupci, a ostalo su poduzetnici, a pred dovršetkom je i prva kogeneracija na biomasu u Sloveniji.
„Imamo dugoročni plan za Hrvatsku i nastavit ćemo raditi na projektima dekarbonizacije i energetske učinkovitosti za naše kupce. Pozivam vas da zajedno investiramo u energetsku infrastrukturu Hrvatske“, poentirao je predsjednik Uprave E.On Hrvatske. Na konferenciji, koja je okupila oko 150 ljudi, predstavljeni su brojni primjeri dobrih praksi. Na konferenciji koja je okupila dvjestotinjak ljudi, uglavnom iz poslovnog sektora, predstavljeni su brojni primjeri dobrih praksi.
Budućnost će biti zelena
Na okrugom stolu riječi je bilo o aktualnoj situaciji koja na žalost baš nije blistava. U drugom polugodištu 2022. Hrvatska je bila treći najveći neto uvoznik električne energije u EU-u, što se ove godine promijenilo zbog dobre hidrologije pa je izvoz nadmašio uvoz. Sudionici okruglog stola upozorili su da je ovisnost o hidrologiji kratkoročna, zbog klimatskih promjena, a jedino pravo rješenje su obnovljivi izvori energije.
Romana Šantar, izvršna direktorica TEVA-e u Hrvatskoj rekla je da je tvrtka lani imala iznimno izazovnu godinu u kojoj su se fokusirala na smanjivanje troškova energije i stvaranje preduvjeta za sigurnu opskrbu energentima. Tvrtka je pripremila plamenike za upotrebu loživog ulja ako bude potrebe jer ne žele gasiti proizvodnju a s E.ON Hrvatskom potpisali su ugovor za neintegriranu sunčanu elektranu koja je i realizirana u Savskom Marofu, gdje će tvornica ovaj tjedan početi trošiti zelenu električnu energiju.
„Naš trošak za energiju činio je 15% ukupnih troškova, a sada će to biti jedna četvrtina. Godišnja ušteda bit će na razini dva milijuna dolara. Sada razmišljamo kako bi dalj mogli iskoristiti svoja zemljišta. U svojem putu prema dekarbonizaciji i uštedama ne osjećamo se podržani od strane države, prebacuju nas s jednog na drugo ministarstvo, sve se lomi na birokraciji a mi razmišljamo o daljnjim investicijama kao što su geotermalna energija, dizalice topline“, rekla je Romana Šantar.
Uskoro stiže ključna Uredba
Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK rekla je da je nedavna kritika Udruženja OIE Hrvatske dovela do izvjesnog ubrzanja izdavanja energetskih odobrenja u MINGOR-u, međutim zakonodavna regulativa nije stabilna već sedam godina, zbog čega se od listopada 2021. ne mogu realizirati investicije na državnom zemljištu. Domac je naglasila da je prošlo 460 dana od kada je trebala biti donesena Uredba o kriterijima za natječaj za energetsko odobrenje a imaju informaciju da će se uskoro naći na javnoj raspravi.
Maja Pokrovac, direktorica lobističke grupacije OIEH rekla je da već za mjesec dana neće biti ista situacija te da se srednjoročno, u roku pet godina može očekivati 2.500 MW novoinstalirane snage, što je 2,5 puta više nego što je imamo sada. Daljnjih 3.000 MW moguće je prema članku 17. ZOTEE-a, te je zaključila da Hrvatska do 2030. može postići energetsku neovisnost.
Upozorila je da Hrvatska slijedom EU regulativa koja forsiraju energetsku neovisnost cijene unije uskoro mora prilagoditi regulativu stvaranjem „go-to“ zona za obnovljivce po ubrzanoj proceduri gdje bi projekti trebali biti moći biti realizirani u roku godinu i pol do dvije. Kritizirala je natječaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji se raspisuju jednom godišnje po principu „najbrži prst“, što je nazvala „suludim“, te naglasila da nedostatak sustavnog pristupa usporava građansku energetiku. Udruženje će tražiti potpore za građane. Domac je rekla da većina zelenih tehnologija više ne treba potpore, osim biomase i bioplina, a obnovljivci i vodik po njoj su rješenje za klimatsku neutralnost.