Europska komisija krajem svibnja preporučila je hrvatskoj Vladi da do kraja godine ukine postojeće mjere energetskih potpora, a ako eventualni budući rast cijena energije bude ponovo zahtijevao neke takve potpore, one bi trebale biti ciljano usmjerene samo prema najranjivijim kućanstvima i poduzećima, dok bi se ostale korisnike trebalo poticati da više štede energiju.
To je najvažniji dio prve od triju specifičnih ekonomskih preporuka za Hrvatsku koje je Europska komisija usvojila u proljetnom paketu europskog semestra, u kojem se slične preporuke daju za sve države članice. Preciznije, dio o ukidanju energetskih potpora sadrže preporuke za sve zemlje.
Cijene električne energije i plina u međuvremenu su se vratile blizu razine na kojoj su bile prije rata u Ukrajini. Vladine mjere za kontrolu cijena električne energije su na snazi do kraja rujna, a za plin i grijanje do 1. travnja 2024. Parlamentarni i europski izbori trebali bi se održati sredinom iduće godine (9. lipnja 2024. za EU parlament), dok parlamentarni mogu biti najkasnije početkom jeseni, tako da je malo vjerojatno da će premijer slušati Bruxelles. Koliko je novaca Hrvatska dala na ublažavanje cijena energije nemoguće je precizno odrediti, ali poznato je da je primjerice HEP do sada dokapitaliziran s 900 mil. eura za jeftiniju struju i plin građanima i dijelu poduzetnika.
Tome bi trebalo svakako pribrojiti i subvencije prijevoznicima za cijenu goriva, subvencije velikim potrošačima električne energije za naknadu za OIE, manji prihod Fonda za zaštitu okoliša s osnova naknada za energetsku učinkovitost i primješavanje biokomponenti...
Koliko nas je koštala državna intervencija u cijene
Poduzetih mjera je dosta, a preciznog izračuna za energetiku nema. Vlada govori o 1,18 mlrd. eura: 596 mil. eura za struju i 150 mil. za plin za građane + 55 mil. eura za poduzetnike, uvećano za 35 mil. eura porezne olakšice na energente za grijanje i dodatnih 35 mil. eura na sniženim stopama PDV-a do 31. ožujka 2024. , što je rečeno prilikom predstavljanja 4. paketa mjera u ožujku. Uz to, smanjene trošarine na gorivo vrijedne su 133 mil. eura, a ograničenje cijene toplinske energije čak 267 mil. eura, što bi također trebalo vrijediti do kraja ožujka 2024. Nije jasno je li riječ o kumulativnoj sumi od 1. paketa, ili je ovo procjena za budućnost.
No, kurioziteta radi - da nije državnog upliva na cijene električne energije, prosječna investicija u solare na obiteljskoj kući s tržišnom cijenom vratila bi se za 3-4 godine, umjesto za 12 do 15 godina, kako je sada.
Bolje ciljati fiskalne mjere za ublažavanje visokih cijena energije
Zanimljivo je pročitati kako EK gleda na stanje u domaćem energetskom sektoru. U dokumentu Europske komisije stoji da Hrvatska iz uvoza pokriva čak 54% svojih potreba za energijom. Polovina potražnje pokriva se iz hidroelektrana, udio vjetroenergije je 14%, ali je udio energije sunca tek 1%.
Hrvatskoj se preporuča da poboljša poslovnu klimu i osigura „energetsku potporu tvrtkama koja je 'troškovno učinkovita, privremena, ciljana i osigurava tvrtkama održivi prijelaz na zeleno gospodarstvo'. „Hrvatska bi trebala očuvati održivost duga i suzdržati se od široke potpore agregatnoj potražnji u 2023., bolje ciljati fiskalne mjere poduzete za ublažavanje utjecaja visokih cijena energije i razmotriti odgovarajuće načine smanjivanja potpore kako se smanjuju pritisci na cijene energije“, stoji u preporukama s kraja svibnja.
EK ističe da su ključni čimbenici za ubrzanje prihvaćanja solarnih i vjetroelektrana su racionalizacija postupaka izdavanja dozvola i finalizacije relevantnog zakonodavnog okvira za proizvođače i samopotrošnju, kojoj treba pružiti veću pravnu sigurnost. Ostali čimbenici uključuju značajnu dogradnju prijenosne mreže i njezino proširenje prema južnom dijelu zemlje, gdje se uglavnom proizvodi zelena energija, kao i uvođenje pametnog mjerenja za male fotonaponske instalacije, stoji u preporukama.
Visoka potrošnja energije u stambenom sektoru
Potrošnja energije u stambenom sektoru prilično je visoka u Hrvatskoj (35% ukupne potrošnje energije), sa 71% ovisnosti o plinu za grijanje. Savjetuje se revizija i pojednostavljenje postupaka ugradnje solarnih fotonaponskih postrojenja u višestambene zgrade kao i ubrzano uvođenje dizalica topline za grijanje i hlađenje te mjere energetske obnove u sektoru zgradarstva. Udio zelene energije koja se koriste u prometu je nizak (7% u odnosu na cilj od 14% za 2030. u 2030.), kao i u željezničkom u prijevozu putnika (2,5% u odnosu na prosječno 8% u EU). Modernizacija željezničke infrastrukture i vozila te osiguravanje većeg prihvaćanja vozila s nultim emisijama može uvelike doprinijeti dekarbonizaciji transportnog sektora, smatra EK.
„Hrvatska potrošnja prirodnog plina pala je za 22% u razdoblju od kolovoza 2022. do ožujka 2023., u usporedbi s prosječnom potrošnjom plina u istom razdoblju u prethodnih pet godina, iznad cilja smanjenja od 15%. Hrvatska bi mogla nastaviti nastojanja da se privremeno smanji potražnja za plinom do 31. ožujka 2024.”, konstatira se.
U putu prema energetskoj tranziciji Hrvatskoj nedostaju stručni zaposlenici u čak 31 zanimanju uključujući gradnju i proizvodne sektore, što je ispod EU prosjeka.
