Energetska kriza nije dovela do znatno veće upotrebe ugljena u EU

Europska proizvodnja električne energije od ugljena porasla je lani, dok su se zemlje trudile zamijeniti ruski plin, ali povećanje je bilo manje od očekivanja jer je zelena energija pomogla popuniti jaz. Kao rezultat toga, udio energije iz ugljena u proizvodnji električne energije u EU-u porastao je za samo 1,5 postotnih bodova u 2022., na 16% godišnje proizvodnje, navodi think-tank Ember u izvješću, piše Reuters.

To je bio najveći udio tog goriva u proizvodnji električne energije u EU-u od 2018., iako je bio manji od 20% udjela plina, 22% kombiniranog udjela vjetra i sunca te 32% hidroenergije i nuklearne energije, zaključio je Ember.

Ukupna proizvodnja iz ugljena u EU-u porasla je za 7%, ili 28 TWh, u 2022., poguravši emisije CO2 u energetskom sektoru za gotovo 4%. Ember navodi da je povratak na fosilno gorivo koje najviše zagađuje "mogao biti puno gori". Povećana proizvodnja iz vjetra i sunca, plus ukupni pad u potrošnji električne energije u EU-u usred blagog vremena i dok su se potrošači borili s visokim cijenama, spriječili su veći oporavak ugljena, zaključuje se.

Rekordan rast zelene energije

Proizvodnja solarne energije u EU-u porasla je za rekordnih 24%, ili 39 TWh, prošle godine - što je pomoglo popuniti jaz u opskrbi koji je pogoršan zbog mirovanja francuskih nuklearnih elektrana zbog održavanja i suše koja je smanjila proizvodnju hidroenergije. Kao dio planova za ubrzanje prijelaza Europe na čistu energiju, zemlje EU-a i zakonodavci pregovaraju o ambicioznijem cilju obnovljive energije za 2030., koji pokriva sektore uključujući promet i industriju, kao i električnu energiju.

Europski parlament i zemlje kao Njemačka, Danska i Španjolska, žele cilj od 45% obnovljivih izvora energije, dok su Mađarska i Rumunjska među onima koje traže nižih 40%. EU je 2021. dobio 22% ukupne energije iz obnovljivih izvora, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.