Također, postavlja se opravdano pitanje kako će se nadoknaditi novac operatorima distribucije i prijenosa prirodnog plina i električne energije za pokriće gubitaka, jer odlukom Vlade mrežarine ostaje nepromijenjena do proljeća, što stavlja u nezgodan položaj Plinacro, HEP ODS i HOPS, kao i distributere plinom. "Uvjeren sam da će dobavljači energije dobiti subvencije, to će biti riješeno kroz akte za krizna stanja. Slažem se da je 17 lp/kWh toplinske energije preniska razina cijene, koja ne stimulira štednju. Kada bi cijena bila veća došlo bi do smanjenja potražnje za energijom što bi utjecalo na pad cijena", komentirao je Dalibor Pudić iz HSUP-a.
Pitanja bez odgovora
Ipak je jasno da problem nije tako lako adresirati, jer se cijena električne energije preporukama EK ograničava na 180 EUR/MWh, dok još nije riješeno pitanje cijene plina. Uostalom, trenutno nije jasno ni tko će to zapravo provesti, pa se u ovoj ekstremnoj situaciji i postavilo pitanje opravdanosti postojanja energetskog tržišta, odnosno što smo s njim dobili, a što smo izgubili u ovim radikalnim gospodarskim i tržišnim okolnostima. "Elektroenergetika je specifična. Dijagram opterećenja prilagođen je potrebama kupaca, a ne troškovima proizvodnje, koja je najskuplja noću, tako da mi se sve više čini da se zapravo igramo tržišta. Pitam vas koja to elektrana proizvodi po cijeni od 500 EUR/MWh?!", komentirao je retorički Nenad Švarc iz HEP Proizvodnje.
Ivica Toljan iz CROPEX-a konstatirao je da do travnja iduće godine ugroze energetskog tržišta neće biti, no pitanje je što će se dogoditi nakon isteka zacrtanog regulacijskog perioda. "Ovo će ugroziti perspektivu HEP-a. Ako HEP ostane u državnom vlasništvu problema neće biti, ali ako HEP više neće biti državni Vlada nikako ne bi mogla voditi ovakvu politiku", sumirao je Toljan.
Proizvodnja plina
U pozivnim predavanjima moglo se čuti da će ovogodišnja vrijednost trgovine na hrvatskoj burzi električne energije CROPEX doseći čak 2 mlrd. eura. Govorilo se i o padu proizvodnje plina, kojim smo nekada mogli pokriti 95% potrošnje, a sada će to biti tek 20-ak posto. Uz današnje cijene plina manjak domaće plina osjećamo po utjecaju na BDP od čak 7 do 8%, u neproizvedenom plinu. Srećom, očekuje se da će se kroz koju godinu proizvodnja plina s današnjih 700-tinjak mil. m3 opet dići na 1,2 mlrd m3, a LNG terminal pokazuje se kao dobar jamac sigurnosti opskrbe. Energetski stručnjaci su konstatirali da obnovljivci ne daju odgovor na globalni rast potražnje za energijom, a masovan prelazak na elektrifikaciju sa sobom nosi ogromne troškove u prijenosu i distribuciji u odnosu na plin.
