EU je možda na putu da ispuni svoj klimatski cilj do 2030. u smanjenju emisija za 55% u usporedbi s razinama iz 1990., ali zaostaje kada su u pitanju svi drugi zeleni ciljevi, stoji u najnovijem godišnjem izvješću kopenhaške Europske agencije za okoliš (EEA).
Akcijski plan bloka za okoliš podrazumijeva osam sveobuhvatnih ciljeva, sastavljenih od konkretnih političkih ciljeva, koje agencija ocjenjuje od "vrlo vjerojatno" do "vrlo malo vjerojatno".
"Naša analiza pokazuje da zemlje članice moraju hitno ojačati napore kako bi ispunile europske ambicije u pogledu okoliša i klime do 2030. Da bi se postigli ciljevi, potrebna je potpuna provedba važećih zakona, povećana ulaganja u tehnologije i stavljanje održivosti kao središnjeg elementa u svim politikama", rekla je Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica EEA-e.
Problematičan je cilj uklanjanja ugljika kroz šumarstvo i prakse raspolaganja sa zemljištem. Međutim, smanjenje emisija u bloku za 55% u usporedbi s razinama iz 1990. smatra se dosegnutim. Postizanje klimatskog cilja bloka do 2030. smatra se "vjerojatnim, ali neizvjesnim".
Energetska učinkovitost - malo vjerojatno
Što se tiče mjerenja uštede energije, EU ne stoji tako dobro. Postizanje cilja energetske učinkovitosti smanjenja primarne potrošnje na ispod 11.542 TWh i 8.700 TWh finalne potrošnje izgleda "vrlo malo vjerojatno", prema EEA.
Osiguravanje da 45% te energije bude obnovljivo do 2030. slično se čini "malo vjerojatnim, ali neizvjesnim" na temelju projekcija ranijih stopa izgradnje zelenih energetskih postrojenja. "Unutar ovog desetljeća bila bi potrebna duboka transformacija europskog energetskog sustava ako se taj cilj želi postići", procjenjuje agencija.
Unija ne dobiva prolaznu ocjenu na drugim pokazateljima, poput udjela niskougljičnih autobusa u prijevozu, recikliranog materijala ili organske poljoprivrede. Uz mješovitu sliku o ublažavanju klimatskih promjena, ističe se nedostatak konkretnog napretka u prilagodbi.
Ciljevi da se učinci teških vremenskih nepogoda i suša učine manje štetnima vjerojatno će biti izostavljeni. "Malo vjerojatno, ali neizvjesno", procjenjuje agencija.
Kružno gospodarstvo u krizi
Ciljevi kružnog gospodarstva, poput smanjenja upotrebe materijala i značajnog smanjenja otpada, također su "malo vjerojatni, ali neizvjesni" uglavnom zbog kontinuiranog gospodarskog rasta i naknadne potrošnje koja rezultira korištenjem materijala i stvaranjem otpada. Općenito, ekološki otisak EU-a, koji je porastao za 4 % od 2013., nastavit će rasti. Smanjenje utjecaja potrošnje građana EU-a izgleda "vrlo malo vjerojatno", kaže EEA, zbog "ekonomskog rasta i trenutnih obrazaca potrošnje".
Najgora situacija je s ciljem uklanjanja ugljika u prirodi kao dio korištenja zemljišta, promjene korištenja zemljišta i šumarstva, poznato kao LULUCF. Naime, zdrave šume skladište CO2 u tlu, dok netaknuta tresetišta sprječavaju ulazak metana u atmosferu. Prema projekcijama agencije, cilj EU-a o izdvajanju dodatnih 310 milijuna tona ekvivalenata CO2 bit će promašen za nevjerojatnih 50 milijuna tona. Agencija to pripisuje povećanoj sječi, kao i nižem vezivanju ugljika starenjem šuma u nekim državama članicama. Predviđa se da će tri zemlje EU-a – Danska, Nizozemska i Irska ukupno emitirati 130 milijuna tona ekvivalenta CO2, dok će sve osim Nizozemske emitirati više nego u razdoblju 2013.-2020.
Barem je rast zelenog gospodarstva na pravom putu. Godine 2020. zelene industrije poput obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i gospodarenja otpadom, kao najveći igrači, pridonijele su 2,5 % BDP-a EU-a. “Očekuju se povećanja rasta gospodarstva, posebno primjenom načela kružnog gospodarstva i prelaskom na niskougljično gospodarstvo”, objašnjava agencija, ne navodeći dodatne pojedinosti.
