Ako EU od 10. do 11. prosinca na sastanku čelnika odobri nacrt zaključak koje je vidio Reuters, EU bi mogao postati prvo veliko gospodarstvo koje je podnijelo novi klimatski zavjet prema Pariškom klimatskom sporazumu UN-a 2015. prije isteka roka do kraja godine.
Trenutni cilj za 2030. godinu za članice EU, koje zajedno čine Europsko vijeće, je smanjenje emisije od 40% u odnosu na razinu iz 1990. godine, što je već više od iznosa koji su obećali drugi veliki emitenti emisija poput Kine i Sjedinjenih Država.
"Europsko vijeće odobrava obvezujući cilj EU-a za neto smanjenje od najmanje 55% domaćih emisija stakleničkih plinova do 2030. u odnosu na 1990. godinu", navodi se u nacrtu novih klimatskih ciljeva.
Komisija za znanost o klimi Ujedinjenih naroda (IPCC) izjavila je da je svijetu potrebna neto nula emisija ugljičnog dioksida do 2050. godine kako bi globalna temperatura u ovom stoljeću porasla na ispod 1,5 stupnjeva iznad predindustrijskog doba - razine potrebne za izbjegavanje katastrofalnih klimatskih promjena.
U dokumentu se kaže da će novi cilj do 2030. zemlje EU donijeti "zajednički".
Problem Čeha i Poljaka
To bi moglo umiriti Češku, koja je rekla da bi mogla podržati smanjenje emisije od 55% ako je to područje cijele EU, ali ne i nacionalni zahtjev.
U nacrtu se također kaže da će cilj odražavati različite nacionalne okolnosti zemalja, kao i da će nadolazeće reforme tržišta ugljika u EU omogućiti sredstva koja će siromašnim državama pomoći da ulažu u čistiju energiju.
Poljska, ovisna o ugljenu, izjavila je da joj je potrebna dodatna analiza ekonomskih posljedica prije nego što se prijavi za oštriji klimatski cilj, a prošlog mjeseca pozvala je na reforme tržišta ugljika u EU kako bi prihode preusmjerio u siromašnije zemlje.
Veleposlanici EU razgovarat će o nacrtu kasnije u srijedu. Oni ili njihovi čelnici mogu to izmijeniti do i tijekom summita u pokušaju da sve zemlje uđu u obavezu.
