Iako su nafta (34,5 posto) i prirodni plin (23,7 posto) i dalje bili najznačajniji energenti u energetskom miksu Europske unije u 2020., udio obnovljivih izvora nastavio je rasti. Nakon što su nadmašili ugljen i nuklearnu energiju, obnovljivi izvori na putu su da postanu najvažniji izvor energije u budućem klimatski neutralnom gospodarstvu EU-a.
Korištenje krutih fosilnih goriva (ugljen), objavio je statistički ured EU-a Eurostat, nastavilo je padati u 2020., kao i prethodnih godina. Drugim riječima, korištenje krutih goriva bilježi pad od 18,3 posto i smanjuje se petu godinu zaredom. Tako je u usporedbi s 2015., njihov udio smanjen za 40 posto. Njihov udjel u miksu trenutačno je jedva iznad 10 posto, dok je u 1990. godini iznosio 25,7 posto.
Nafta i naftni proizvodi (bez primjesa biogoriva) također su pali za 12,6 posto u 2020., dosegnuvši najnižu razinu od 1990. godine. Slična kretanja bilježi i prirodni plin, ali u manjim razmjerima, te je njegov udjel smanjen za 2,4 posto.
Nuklearna energija je pala za 10,7 posto i također dosegnula najnižu razinu od 1990. godine, javlja Eurostat.
Bezugljično gospodarstvo
Naprotiv, obnovljivi izvori i biogoriva nastavljaju svoj dugoročni uzlazni trend. Naime, nakon što su u prethodnom desetljeću nadmašili fosilna goriva i nuklearnu energiju, sljedeća prekretnica prema održivijem bezugljičnom gospodarstvu bila bi nadmašiti prirodni plin.
Ako se pak promatra potrošnja, utjecaj ograničenja povezanih s koronavirusom u 2020. bio je značajniji kod korištenja naftnih proizvoda (smanjenje od 10,3 posto), nego prirodnog plina (pad od 2,6 posto) i električne energije (-3,8 posto).
Ograničenja kretanja povezana s pandemijom utjecala su na neke naftne derivate više nego na druga goriva. Tako je mlazno gorivo kerozinskog tipa zabilježilo značajno smanjenje od 48,1 posto, dok benzin bilježii manji pad (-13,9 posto).
Nafta je s 35 posto udjela i dalje najvažnije gorivo u krajnjoj potrošnji, a slijede ju električna energija s 23,2 posto i prirodni plin (21,9 posto).
