U Europskoj uniji je između 2021. i 2022. došlo do značajnog povećanja uvoza energenata, kako u smislu prosječne mjesečne vrijednosti (uvećanje za 121 posto) i količine (rast za devet posto).
Međutim, prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostata, u prvom tromjesečju ove godine zabilježen je pad oba pokazatelja. Naime, u usporedbi s prvim tromjesečjem lani, primjećuje se vrijednosno smanjenje za 9,2 posto, a količinsko za tri posto.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, EU je krenuo primjenjivati nekoliko paketa sankcija, koje su izravno i neizravno utjecale na trgovinu naftom i prirodnim plinom, što je sada vidljivo u primjetnoj diversifikaciji dobavnih pravaca. Tako se i ruski udjel u uvozu ugljena, prirodnog plina i naftnih ulja izvan EU-a kontinuirano smanjivao od drugog tromjesečja prošle godine, javlja Eurostat.
Rafinirani proizvodi
Zabrana uvoza ruske sirove nafte prekomorskim putem stupila je na snagu 5. prosinca 2022., nakon čega je uslijedio embargo na rafinirane naftne proizvode 5. veljače ove godine.
Učinak tih mjera bio je vidljiv u prvom tromjesečju. Drugim riječima, Rusija je tijekom prva tri mjeseca lani bila najveći dobavljač naftnih ulja s udjelom od 26 posto, dok je u istom razdoblju ove godine ruski udjel u tome iznosio svega 3,2 posto, što je smanjenje za 22,8 postotnih bodova.
Nasuprot tome, Norveška (rast za 3,8 postotnih bodova), Saudijska Arabija (3,4 postotna boda) i Sjedinjene Američke Države (2,7 postotnih bodova) zabilježile su najveći rast udjela u promatranom razdoblju.
Ukapljeni prirodni plin
Članice EU-a okrenule su se i novim dobavnim pravcima prirodnog plina. Naime, Rusija je u prvom tromjesečju prošle godine bila najveći dobavljač tog energenta za EU s udjelom od 38,8 posto, a slijedila ju je Norveška (38,1 posto).
Međutim, ruski udjel je u prvom kvartalu ove godine pao za 21,4 postotni bod, dok su uvećani udjeli Norveške (za osam postotnih bodova), Alžira (za 7,4 postotna boda) i Ujedinjenog Kraljevstva (za četiri postotna boda).
Što se tiče ukapljenog prirodnog plina (LNG), Rusija (18,1 posto) je u prvom tromjesečju lani bila drugi najveći dobavljač EU-a, iza SAD-a (48,6 posto).
No, tijekom prva tri mjeseca ove godine ruski udjel je pao za 4,9 postotnih bodova, uz istovremeni rast norveških (za 6,5 postotnih bodova), katarskih i alžirskih udjela (oba za 2,4 postotna boda). Udio SAD-a je pak pao za 8,4 postotna boda.
