Najviše u fizičkom volumenu se to odnosilo na Rusiju – 10,2 milijuna tona, na iznos od 37,8 milijuna tona. Istodobno, Rusija i dalje ostaje najveći dobavljač ugljena u Europu i povećala je svoj udio u ukupnom europskom uvozu s 59% na 68%, navodi specijalizirana agencija Argus, pozivajući se na podatke Eurostata.
Pad uvoza i iz Rusije
“Najveće zemlje-potrošači krutog goriva u Europi, poput Njemačke, Nizozemske, Francuske i Velike Britanije – najznačajnije su smanjile količine uvoza ruskog ugljena. Konkretno, opskrba ugljenom iz Rusije u Nizozemsku, koja je glavno trgovačko središte na tržištu ugljena sjeverozapadne Europe, smanjila se za 22% u 2020. godini, i iznosi 10,4 milijuna tona. Pošiljke ugljena iz Rusije u Njemačku pale su za 37%, do 5,7 milijuna tona”.Gledano u postotku, najveći pad zaliha zabilježen je u Kolumbiji.
Zbog smanjenja proizvodnje, zemlja je smanjila izvoz ugljena u zemlje EU za 45% – na iznos od 5,7 milijuna tona. Američki uvoz ugljena smanjio se pak za 9%, na 6,6 milijuna tona.
Najveće probleme trpe australske vrtke s rudnicima ugljena (koksa) čija je budućnost krajnje neizvjesna, i čije će cijene ponovno pasti nakon kratkog novogodišnjeg uzleta, s obzirom kako se ne nazire kraj zabrani uvoza australskog ugljena u Kinu, što je pak posljedica zauzimanja Canberre oštre protukineske politike pod utjecajem SAD-a, piše Geopolitika.news.
