Ogroman novac
Kad je riječ o apsolutnoj količini novca Njemačka, najveća ekonomija EU-a, daleko je najveći potrošač u bloku - izdvajajući 100,2 milijardi USD (samo 2,8% BDP-a), naspram 59 milijardi USD u Italiji, 53,6 mlrd. USD u Francuskoj (2,2% BDP-a) ili tek 200 milijuna u Estoniji i 400 mil. u Sloveniji, na primjer.
Prema pisanju Reutersa, kumulativno 27 zemalja EU-a zajednički je izdvojilo 314 milijardi eura za mjere za ublažavanje boli, dok je Britanija izdvojila 178 milijardi eura, prema think-tanku Bruegel sa sjedištem u Bruxellesu.
Ako se uključi gotovina koju su vlade namijenile za nacionalizaciju, spašavanje ili davanje zajmova posrnulim energetskim poduzećima, onda su vlade EU potrošile blizu 450 milijardi eura, konstatirao je think-tank.
Njemačka je u srijedu nacionalizirala uvoznika plina Uniper, a Britanija je ograničila veleprodajne cijene električne energije i plina za poduzeća.
Neodržive financije
Mnoge su mjere osmišljene kao privremene - ali Bruegel je rekao da je državna intervencija narasla i postala "strukturalna".
"Ovo očito nije održivo iz perspektive javnih financija", rekla je Simone Tagliapietra, viša suradnica Bruegela.
"Vlade s više fiskalnog prostora neizbježno će bolje upravljati energetskom krizom nadmašivši svoje susjede za ograničene energetske resurse tijekom zimskih mjeseci." EU je prošlog tjedna predložila mjere na razini čitavog bloka kao odgovor na vrtoglavo visoke cijene energije, u pokušaju da preklopi šarenilo nacionalnih odgovora koordiniranom reakcijom. Mjere za plin, ili bar njihove naznake, očekuju se tek krajem mjeseca
