Dr. sc. Goran Granić, ravnatelj Instituta Hrvoje Požar na susretu s novinarima povodom 25. godišnjice te institucije, koja je, među ostalim, napravila i nacrt nove energetske strategije, kritički je progovorio o trendovima u hrvatskoj energetici. Po njemu najveći je problem u kontinuiranom otporu prema promjenama, što je izvor problema u energetici ali i u našem gospodarstvu općenito. Rekao je da je Institut u više navrata pokazao da ima stav, "zbog čega smo imali problema, ali stavove nimo mijenjali". "Recept za dugoročni opstanak i kvalitetan rad nije podilaženje niti ohrabrivanje u lošim odlukama. U svom radu više smo se puta susreli s takvim okolnostima, ali to nije naš posao", rekao je Granić.
Govoreći o energetskoj politici u Hrvatskoj Goran Granić je naglasio da Hrvatska ne bi trebala uvoditi premijski sustav poticanja projekata obnovljivih izvora energije, koji je za kraj godine najavio ministar Tomislav Ćorić, jer drži da za to nema potrebe. Premijskim sustavom novi veliki projekti obnovljivih izvora bi se i dalje štitili od financijskog rizika, a trošak bi snosili svi kupci električne energije kroz više cijene.
"Premijski sustav je prošlo vrijeme. Za njim više nema potrebe, on je poslužio u tranzicijskom periodu u prošlim godinama ali danas, on je nadživljen. Investitori, proizvođači opreme i financijske ustanove sada trebaju biti izložene tržišnim rizicima, jer to će investitore uemjeravati na kvalitetnija rješenja kojima će personaliziranim upravljanjem proizvesti i 10 do 15% više energije. I sa 55 eura po MWh može se dobro poslovati i nema razloga da država dodaje još 20 eura", misli Granić. Institut je umjesto premijskog sustava predlagao osnivanje posebnog fonda rizika koji bi zaštitio projekte od propasti i stečaja te likvidacije.
On naglašava da bi HEP trebao porušiti sve administrativne barijere koje priječe građansku energetiku kad je riječ o fotonaponu, a optimalno poticanje te tehnologije jedino je ono na investicijskoj razini. "Protivnik sam velikog administriranja jer ono je podloga za korupciju", kaže ravnatelj EIHP-a.
Zelena energija - na burzu
Projekti u bioplinu pak trebali bi dobivati poticaje ali jedino kad je riječ o malim postrojenjima na poljoprivrednim gospodarstvima, dok bi za geotermiju država možda trebala razmisliti da investitorima nekako olakša rizike ulaganja. Ravnatelj Instituta se zalaže da se sva energija sada proizvedena iz poticanih obnovljivih izvora energije stavi na burzu, na kojoj se trenutno trguje s tek 30% te energije, jer se u proteklih šest mjeseci pokazalo da to znači manje financijsko opterećenje za HROTE pri isplati poticaja.
Tzv. nova energetika neće biti pozitivna za sve energetske subjekte. U budućnosti mogu se očekivati veća davanja za mrežarinu, jer će trebati ulagati u sigurnost sustava, dok će cijena same energije padati. Jedino će proizvodnja električne energije rasti i ona će supstituirati potrošnju naftnih derivata, a velik utjecaj na taj pad imat će energetska učinkovitost i rast proizvodnje na mjestu potrošnje. Granić drži da Hrvatska nema novaca za eksperimentalne tehnologije te da se treba držati komercijalno dostupnih rješenja jer je to jeftinije.
Konstatirao je da se energetski krajolik u Europi i svijetu jako brzo mijenja te da Hrvatska mora moći adekvatno odgovoriti na izazove energetske tradicije, te da bi svakih nekoliko godina trebala preispitivati svoj put. On drži da će nova Europska komisija biti vrlo aktivna vezano za probleme klimatskih promjena te da će vrlo brzo pokrenuti projekt scenarija 'Europa s nula emisija', pa ćemo se i mi "u manje od godinu dana baviti time".
